Sarajevo je na današnji dan, 8. februara 1984. godine, postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. Grad na rijeci Miljacki je dobio organizaciju za XIV Zimske olimpijske igre ispred japanskog Sappora i zajedničke kandidature švedskih gradova Faluna i Göteborga.
Olimpijada u Sarajevu za vlast bivše Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je Socijalističku Federativu Republiku Jugoslaviju pogodila početkom 1980-ih.
Utrošena su velika sredstva u organizaciju. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski liftovi...
Olimpijski plamen je svečano zapaljen na Olimpijskom stadionu Koševo bakljom koju je od 1.600 nosača plamena posljednja nosila klizačica Sanda Dubravčić. Igre su trajale do 19. veljače 1984. godine, a održavale su se na sarajevskim planinama: Bjelašnica (alpsko skijanje za muškarce), Jahorina (alpsko skijanje za žene), Igman (nordijske discipline i ski skokovi) i Trebević (bob) i na lokacijama u gradu: Olimpijski Stadion Koševo, Olimpijski kompleks "Zetra", Kulturno-sportski i sajamski centar "Skenderija".
Rušeni su tada mnogi rekordi, a i sam Međunarodni olimpijski odbor je priznao da je to bila najbolje organizirana Olimpijada ikada. Čak 49 zemalja je prijavilo svoje takmičare, što je ujedno bio rekord po broju zemalja učesnica. Brojka od 1272 takmičara također je bila rekordna, a posebnu draž svemu davala je činjenica da je Jugoslavija bila prva socijalistička država koja je ugostila ZOI.
Podijeljeno je ukupno 117 odličja u 39 disciplina, a jedno odličje pripalo je i Jugoslaviji, po prvi put u historiji. Jure Franko je na noge digao cijelu državu, osvojivši srebro u veleslalomu. Zanimljivo je da je Franko spasio obraz države, jer nijedna zemlja domaćin nikada nije ostala bez medalje.
Mnogi se i danas sjećaju dodjele medalja na platou Skenderije, kada su Sarajlije dočekale Franka sa duhovitim skandiranjem: "Volimo Jureka više od bureka". Njegove skije na kojima je doskijao do srebra danas se mogu vidjeti u Olimpijskom Muzeju u Zetri.
Nekako je najviše u sjećanju ostao nastup Jayne Torvill i Christophera Deana, koji su u umjetničkom klizanju osvojili zlato, a svojim "Bolerom" osvojili su srca publike. Takav performans je bio neviđen do tada, tako elegantan, pun tehnike, naboja i ljepote, a žiri je to znao nagraditi sa najvećom ocjenom u historiji umjetničkog klizanja - ocjenom 6.
Ni pod razno ne smijemo zaboraviti spomenuti Vučka, maskotu i simbola Olimpijade. Vučko je simbolizovao želju da se ljudi sprijatelje sa životinjama, a jednim dijelom je to i postignuto. Naime, Međunarodni olimpijski komitet kaže da je upravo Vučko pomogao da se promjene predrasude o vuku kao zastrašujućoj i krvoločnoj životinji. Zanimljivo je da su čitaoci jugoslovenskih novina izabrali Vučka za maskotu, a mali vuk odnio je pobjedu ispred vjeverice, janjeta, divokoze, bodljikavog praseta i grudve snijega.
Od 1984. godine do danas, sve je učinjeno da jedan veliki bljesak bude pretvoren u mrak, Sarajevo je preživjelo sve i svašta, ali taj bljesak i danas osvjetljava grad, olimpijski duh živi.
Promo
Nakon robne, stigla i novčana donacija
Nastavak podrške: Još jedna donacija iz Mozzarta za Sigurnu kuću Sarajevo
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.
