Euroliga se otvara?

Mogu li bh. klubovi u Evropu?

Euroliga se otvara?

M. Skaka

Euroliga uvodi velike promjene, FIBA i ULEB zakopali ratne sjekire i povezali takmičenja, ULEB Cup i FIBA cup prerasli u EuroCup i EuroChallenge... Koliko u svemu tome ima mjesta za klubove iz BiH? Hoćemo li konačno ugledati svjetlost na kraju mračnog tunela?

Na press konferenciji održanoj u srijedu u Berlinu, Jordi Bartolomeu, Euroleague Baskeball CEO, prezentirao je planove i nove strategije najjačeg evropskog košarkaškog natjecanja. Po riječima prvog čovjeka Eurolige, odluke donešene na skupšini u Berlinu najveće i najznačajnije su od 2000. godine kada je liga osnovana.

Neke od promjena već smo mogli vidjeti i osjetiti na vlasititoj koži, kao što su reorganizacija ULEB kupa i ujednijavanje sa FIBA kupom u EuroCup i EuroChallenge, ali Bartolomeu je najavio još veće promjene u evropskoj košarci u najskorijem vremenu.

“Potpuno nam je jasno da evropska košarka mora doživjeti reorganizaciju. Evropu moramo gledati kao jednu cjelinu i moramo je kompletnu reaktivirati. Euroliga mora postati otvorena za sve zemlje i to na način na koji do sada nije bila. U sezoni 2009/2010, za deseto izdanje Eurolige predstavićemo veliki kvalitativni iskorak koji će značiti stvaranje istinske Evropske lige”, rekao je Jordi Bartolomeu na press konferenciji.


Stabilnost, stabilnost i ponovo stabilnost

U Euroligi, kao osnovni faktor za košarkaški razvoj izdvajaju stabilnost, ekonomsku, rezutatsku i organizacionu. Promjene koje će se desiti značiće da će najviše 16 klubova dobiti višegodišnje ugovore sa Euroligom (License A), koji će se davati isključivo na osnovu rezultata ostvarenih u trogodišnjem periodu. Ovakav ugovor biće povučen za ekipu koja je najgore plasirana od tih 16 klubova. Svake godine, jedan tim će biti isključen iz elitnog društva i zamijenjen onim koji bude imao najbolje rezutate u Euroligi i EuroCupu u posljednje tri godine. To bi trebalo otvoriti ligu za nove klubove i dati jedan potpuno drugačiji format od onog koji smo imali u prvih devet sezona Eururolige.

Ostala mjesta u takmičenju popuniće šampioni najboljih liga i po riječima Bartolomeua niko neće biti izostavljen. Nacionalna prvenstva će biti bodovana i zemlje koje trenutno nisu u Euroligi imaće priliku da uđu u nju, što bi trebala biti dodatna motivacija za sva nacionalna prvenstva i saveze. Euroliga više neće biti zatvorena i svi klubovi će imati šansu da se priključe takmičenju.


Bosanci ponovo na pogrešnom mjestu u pogrešnom trenutku

Da li to znači da ćemo u Euroligi uskoro moći gledati i bosanske klubove? Vjerovatno ne. Euroliga se neće prestruktuirati iz dobre volje ili merhameta prema onima koji su se do sada osjećali zapostavljenima. Već ranije je najavljeno kako se, prvenstveno iz finansijskih razloga, moraju stvoriti jaki košarkaški centri u Londonu, Parizu i Berlinu, a najjače košarkaško takmičenje prebaciće težište sa siromašnog Mediterana ka bogatom sjeveru. Bosna i Hercegovina mogla bi biti jedna od zemalja koja će se naći u slijepom crijevu, neželjeni višak na koji je najbolje zaboraviti.

Ko je sve dobrodošao u novu, otvorenu Euroligu vidi se i iz nastavka izlaganja:

“Da bi projekat koji planiramo bio zaista veliki trebaju nam klubovi koji imaju dvorane sa najmanje 10.000 mjesta. Klubovi sa velikim tržištima i dobrim finansijama. To je koncept koji je od presudne važnosti, a nije ga tako lako objasniti. Klubovi će moći uračunati višegodišnji ugovor sa Euroligom kao jednu od vrijednosti u svojim klubskim kasama. Ugovor će im davati stabilnost i vrijednost na tržištu i pomoći im da ostvare profit koji će opet ulagati u razvoj na sportskom planu i što bolje rezultate u takmičenjima.”


Nije važno pobjediti, da je bar učestvovati


Tako se čini da će najjače košarkaško takmičenje u Evropi opet ostati izvan domašaja domaćih klubova. Košarkaški savez BiH jedva da je uspio izboriti jedno jedino mjesto u Jadranskoj ligi, niti jedno mjesto u EuroCupu, a o Euroligi je iluzorno i pričati. Sa tako lošom startnom pozicijom, domaćim klubovima će trebati desetine godina, savršeni uslovi i jako puno sreće, da kroz Jadransku ligu, EuroChallenge i EuroCup prikupe dovoljno bodova da bi mogli razmišljati o ulasku u Euroligu. U isto vrijeme, pojedini klubovi i savezi u istu utrku će ući sa pozivnicama u regionalna i evropska takmičenja i poklonjenim višegodišnjim ugovorima za koje se smatra da su vrijedniji od novčanih sredstava. O tome ko će prvi stići na cilj, teško je i razmišljati.

“Putovali smo po cijelom kontinentu, razgovarali sa savezima, ligama, igračima, trenerima i vlasnicima klubova, raspitali se o situaciji u svakoj pojedinačnoj državi. Plan i struktura koju smo napravili je rezultat analize koji smo uradili na osnovu informacija koje smo dobili od sviju njih.”, zaključio je Jordi Bartolomeu na kraju svog izlaganja.

Jordi, da li je neko zaboravljen?

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.