Istorija brdskog biciklizma

Brdski biciklizam, od početaka do danas, u svijetu i BiH

Istorija brdskog biciklizma

Volite brzinu i prirodu, pogotovo kombinirano i još iz sica vašeg dvotočkaša? SportSport.ba  u narednim sedmicama donosi seriju tekstova o brdskom bicikilizmu. Istorija, tehnike, usporedni testovi... Sve što je potrebno da se i sami upustite u avanturu.

Brdski biciklizam je relativno mlad, ekstremni sport koji se prvi put u svojoj pravoj formi pojavio 70tih godina prošlog stoljeća u SAD-u, tačnije Kaliforniji. Osnivačima brdskog biciklizma smatraju se biciklisti Gary Fisher i Charles Kelly, te konstruktor Tom Ritchey. Sve je počelo kao hobi skupine biciklista entuzijasta u želji za što većim adrenalinom. Tražili su uzbuđenje u spuštanju zemljanim padinama na (za današnje poimanje) neprikladnim biciklima, izvodeći vratolomije i privlačeći pažnju na sebe, ne znajući da će iz svega toga nastati ozbiljan sport a uz njega i moćna prateća industrija.






















Jedna od prvih utrka, "Cascade Fire Trail" je podrazumjevala nadmetanje takmičara za što boljim vremenom potrebnim da se odvozi dionica spusta sa visinskom razlikom oko 500m, dakle prva verzija modernog Downhilla (disciplina spusta). Ovdje moramo naglasiti da su te prve utrke vožene na biciklima koji jednostavno nisu mogli izdržati tolika naprezanja i udarce. Tako je jedan od najboljih bajkova tog vremena, Schwinn Excelsior znao često završiti utrku u više dijelova. Ubrzo se uvidjela potreba za inovativnim unaprijeđenjima postojećih bicikala, ali i definisanje potpuno novog koncepta – bicikla namjenjenog terenskoj vožnji. Uvidjela se potreba za novim tipom kočnica, prenosa snage, točkova, a kasnije i uvođenjem suspenzije. Prvi brdski bicikli koji su ušli u masovnu proizvodnju i upotrebu bili su Specialized Stumpjumper i Univega Alpina Pro.

Današnji brdski bicikl je karakterističan i prepoznatljiv po širokim gumama, robusnom ramu (okviru), sistemom pogonskog prenosa prilagođenom vožnji na strmoj uzbrdici, močnim kočionim sistemima i jako bitnim amortizerima. Iako se pojedinačno ovi elemntii mogu naći i na drugim tipovima bicikala, ipak kao cjelina obilježavaju upravo brdski bicikl namjenjen vožnji van asfalta, često po neprisupačnom terenu.






















U brdskom biciklizmu postoje brojne takmičarske discipline, ali najpopularnije su Cross Country (skraćeno XC), Downhill (DH), slalomske (Dual i 4X) na uređenim stazama te urbane (Trials i BMX).

Cross Coutry podrazumjeva kombiniranu vožnju uzbrdo i nizbrdo po najčešće kružnoj stazi. Ključni faktor uspjeha je fizička kondicija i izdrživost vozača, ali i znanje tehničke vožnje po užim i opasnijim dionicama (Single track). Bicikli namjenjeni za XC se odlikuju malom masom i velim izdržljivošću. Najbolji XC vozač današljice je Francuz Julien Absalon.

Nasuprot XC-u, Downhill se vozi kao spust duž unaprijed pripremljene staze gdje se takmičari bore za što bolje vrijeme. Staze su obično šumske, sa raznim preprekama, prirodnim i vještačkim. U zadnje vrijeme se slične utrke organizuju i u urbanim mjestima (urban Downhill, downtown) gdje se vozi preko stepeništa, malih zidića, kaldrme i sl. Obzirom da se u Downhillu postižu najveće brzine, te da je generalno najopasnija, ovo je i za gledaoce i najatraktivnija disciplina brdskog biciklizma. Bicikli su opremljeni sa suspenzijama hoda do 200mm, hidrauličnim kočionim sistemima sa masivnim rotorima, točkovima otpornim na naprezanja, i td. a sve u cilju da izdrže napore kojima su izloženi. Najpopularnij aktuelni DH vozači su Samuel (Sam) Hill, Steve Peat, Marc Beaumont, Greg Minnaar, Gee Atherton i dr.






















U slalomskim disciplinama (4x i Dual) više takmičara (4 ili 2) se istovremeno utrkuje na unaprijed pripremljenoj stazi. Svaka utrka je eliminatorna i takmičarima ne pruža mogučnost značajnog kalkulisanja rezultatima. Utrke u slalomskim disciplinama su jako atraktivne i privlače mnogo gledaoca.






















Trials je potpuno tehnička disciplina u kojoj je najbitnija koordinacija pokreta i vještina kontrolisanja bicikla. Borilišta se sastoje od prepreka koje se trebaju savladati sa što manje grešaka i padova. Jedno od najvećih imena trials svih vremena je Hans Ray.

Brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini se pojavio posle rata kada su se stvorili minimalni uslovi za bavljenje ovim sportom. Uvozom prvih kvalitetnijih (polovnih) bicikala sa zapada i okupljanjem prvih organizovanih grupa biciklista stvorena je kritična masa za promociju ovog sporta, kako rekreativnog tako i takmičarskog. Jedan o začetnika brdskog biciklizma u Bosni i Hercegovini je Hajrudin Nino Klipo koji je među prvima organizovao grupne vožnje stazama Igmana i Bjelašnice. Jedan je i od osnivača BBK Igman, prvobitno nazvanog BBK XC.






















Od početka do danas, najpopularnija disciplina je cross-country, najviše zbog dostupnosti i cijene bicikala i opreme. Prva takmičenja u XC-u u BiH su održana tokom 2003. i 2004. godine. Među najuspješnijim klubovima u BH prvenstvu su zenički klubovi Pro-Bike, Finish i Zenica, tuzlansko Jedinstvo, sarajevski Igman i Trek. Vremenom je rastao broj takmičara i utrka, a početkom 2006. godine je osnovana i Brdsko biciklistička asocijacija BiH kao krovna organizacija ovog sporta u našoj zemlji. U zadnje dvije godine došlo je i do ekspanzije downhilla, pa tako u BiH imamo već 4-5 klubova čijih 20tak vozača vozi i takmiči se u ovoj disciplini. Također, organizovane su i dvije internacionalne DH utrke na Igmanu i Bjelašnici, „1. DH ofanziva“ 2008. i „DH Bjelašnica 2009“ ove godine, na kojima su učešće uzeli brojni takmičari iz zemlje i regiona.

U budućnosti se učekuju mnoge promjene na bolje a pokazatelja za to ima jako puno. Sve veći broj biciklista na novim i boljim biciklima odlučuje pohoditi planine i na taj način otkrivati ljepote svoje zemlje. Jedan od poteza u procesu popularizacije brdskog biciklizma jeste i izdavanje „Vodiča za brdski biciklizam u BiH“ (autori Emir Vučijak i Mersad Pašić) te pokretanje portala www.mtb.ba i za promociju brdskog biciklizma u BiH.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Najčitanije iz kategorije