Kako sniziti nivo stresa u doba pandemije? Sedam preporuka psihologa FK Sarajevo

Nije, međutim, isto trenirati sa saigračima i to činiti u izolaciji, u svom domu.

I naše fudbalere, kao i sveukupno građanstvo, u vrijeme izolacija i karantina muče sličnu problemi, jedan od njih je svakako i stres u doba pandemije koronavirusa.

Psiholog FK Sarajevo dr. sc. Remzija Šetić je na zvaničnom klupskom sajtu dao nekoliko preporuka za vrijeme kroz koje prolazimo.

Preporuke klupskog psihologa Sarajeva:

1. Slijedite informacije od relevantnih izvora za postupanje u cilju zaštite od Covid-19. U toku dana 2-3 puta dnevno pratite šta se dešava i da li trebate preduzeti još neke postupke u svrhu zaštite od Covid19. Nije preporučljivo tokom cijelog dana pratiti šta se dešava sa pandemijom.

2. Ako se jave brige o tome šta bi se moglo dogoditi, npr. „Šta bi bilo, kad bi bilo?“ U tim situacijama pokušajte da održite svoje misli u ovom trenutku, SADA I OVDJE i postupati racionalno u ovom trenutku bez predviđanja budućnosti. Preuzmite aktivnosti koje možete kontrolisati, preporuke o zaštiti sebe i drugih od virusa, odredite svoj dnevni plan koji će biti usmjeren na održavanje dnevne rutine.

3. Ne paničite, ostanite pribrani, ne dozvolite da vas obuzmu zle slutnje kroz koje neminovno u pozadini djeluje strah. Panika nam neće pomoći da se na dobar način nosimo sa situacijom. Panika sužava fokus i utiče na koncentaciju, što dovodi do toga da ne radimo ono što je najbolje u ovom trenutku. Dugoročno strah utiče na naš imunitet, odvlači našu pažnju od bitnih stvari za nas i naše bližnje.

4. Pokažite da ste društveno odgovorni i promovišite dobre navike. Postupajte po preporukama zdravstvenih radnika, činite ono što ranije niste mogli, čitajte knjige, gledajte TV, oraspoložite svoje najbliže…

5. Neka vam uvijek na umu bude jedna stvar, čovjek uvijek u sebi ima više energije za adaptaciju nego što pretpostavlja.

6. Podržite ljude da potraže dodatnu pomoć. Pojedinci koji osjećaju neprestanu nervozu, dugotrajnu tugu ili druge dugotrajne reakcije koje nepovoljno utječu na njihov posao ili međuljudske odnose trebali bi se posavjetovati s stručnjacima za mentalno zdravlje.

7. Ako i vi dugotrajno brinete, nervozni ste, uznemireni pa i osjećate tugu, slabo spavate. Javite se psihologu, stručnjaku za vaše mentalno zdravlje i pomozite sebi.