Formula 1 i njena ekspanzija - prilike i izazovi

Komercijalna podrška koja stoji iza ove ekspanzije dovela je do rasta publike motosporta, posebno na tržištima u razvoju kao što su Sjedinjene Američke Države i Azija. Nove trke poboljšavaju globalni profil sporta, omogućavajući milionima fanova da lično prisustvuju uzbuđenju F1 utrka.

Liberty Media, kompanija koja stoji iza komercijalnih prava F1, koristi priliku da se proširi na nova i unosna tržišta obzirom da novo mjesto nudi novi tok prihoda od sponzorstava, prava na emitiranje i prodaje ulaznica. Međutim, povećanje broja Grand Prix događaja uvodi različite logističke i fizičke izazove za timove i sportiste.

Istorijski gledano, kalendar F1 se sastojao od oko 16-18 trka godišnje što je omogućavalo predvidljiviju i ravnomjerniju sezonu. Ali kako ovaj broj nastavlja da raste, iscrpljenost među vozačima, timovima i pomoćnim osobljem značajno raste.

Kakav je to fizički utrošak po jednoj utrci F1?

Vozači Formule 1 su jedni od najbolje obučenih sportista na svijetu. Vožnja F1 automobila nije samo sjediti za volanom – vozači doživljavaju ekstremne G-sile koje opterećuju njihov vrat i mišiće uz dodatnu ekstremnu vrućinu u kokpitu koja izaziva dehidraciju tokom dugih trka. Ovaj sport zahtijeva vrhunsku fizičku i mentalnu kondiciju obzirom da se utrke odvijaju i u različitim uslovima, od užarenih pustinja Bahreina do hladnih, mokrih staza u Belgiji. Sa više trka u kalendaru, vozači se suočavaju sa kraćim vremenom oporavka između događaja, što utiče na njihovu fizičku pripremu i čini ih podložnijim umoru i potencijalnim povredama. Psihički napor također postaje značajan problem. Za razliku od drugih sportova, gdje niz utakmica može dovesti do finala, svaki Grand Prix je događaj s visokim ulozima gdje su bodovi vozača kritični tokom cijele sezone.

Koliki su troškovi sigurnosti?

F1 je sport visokog rizika. Sigurnost je uvijek bila prioritet, a tokom godina je došlo do značajnih poboljšanja posebno uvođenjem tehnologija kao što je halo uređaj koji je spasio živote u više navrata. Međutim, sa više trka, margina za grešku postaje tanja. Iscrpljeni vozači i umorni inženjeri skloniji su greškama koje mogu dovesti do katastrofalnih posljedica na stazi. Kada su sportisti i članovi tima preopterećeni radom, povećava se vjerovatnoća grešaka u podešavanju automobila, strategiji, pa čak i vožnji što dovodi u opasnost sigurnost svih uključenih. Može li F1 zaista dati prioritet sigurnosti ukoliko nastavi da se brzo širi?

Šta se poduzima da se utrke F1 učine održivim?

Težnja da se proširi kalendar F1 je nesumnjivo motivisan finansijskom dobiti. Novi prostori donose nove mogućnosti sponzorstva, a svaka dodatna utrka povećava prihod kroz prava na emitovanje i prodaju karata. Međutim, postavlja se pitanje – da li nemilosrdna težnja za profitom ide nauštrp dobrobiti onih koji omogućavaju ovaj sport? F1 je napravila korak ka održivosti svojom posvećenošću nultom neto ugljičnom otisku do 2030. godine ali je izvjesno da nedostaje sličan fokus na "ljudsku održivost". Koncept održivog razvoja ne treba da se odnosi samo na životnu sredinu već i na ljude koji se bave sportom. Liberty Media i FIA (Fédération Internationale de l'Automobile) moraju raditi na uspostavljanju rasporeda koji osigurava da se zdravlju i sigurnosti svih učesnika pridaje jednak značaj kao i komercijalnim dobitima. Vozači poput Lewisa Hamiltona, Maxa Verstappena, pa čak i penzionisane legende Sebastiana Vettela, isticali su negativne efekte proširenog rasporeda utrka F1.

Jedno od potencijalnih rješenja mogla bi biti implementacija rotacionog kalendara. Prema ovom konceptu određeni krugovi za utrke mogli bi se rotirati svake druge godine, održavajući raznolikost bez preopterećenja kalendara. Ovo bi također pomoglo očuvanju prestiža tradicionalnih mjesta, osiguravajući da legendarne staze ne zaostaju u potrazi za novim tržištima. Drugo rješenje odnosi se na provođenje obaveznog perioda odmora i za vozače i za osoblje tima omogućavajući svima koji su uključeni u sport da se oporave fizički i psihički. Ova strategija bi se mogla napraviti po uzoru na druge sportove, poput tenisa, gdje igrači mogu preskočiti određene turnire kako bi upravljali svojim poslom i zdravljem. McLaren, Mercedes i Red Bull uveli su podršku za mentalno zdravlje za vozače i članove posade kako bi stvorili ravnotežu između poslovnog i privatnog života tokom sezone.

Koji su dugoročni ciljevi održivosti u F1?

Dodavanje više trka utiče, ne samo na ljude uključene u F1, već i na životnu sredinu. Prijevoz automobila, opreme i timova širom svijeta uključuje značajne emisije ugljika uprkos obećanju menadžera ovog sporta da će do 2030. godine emisija biti nula. Više utrka znači više letova, više transporta i povećani ugljični otisak što je u oštroj suprotnosti sa zelenim ambicijama F1. Iako su inicijative poput održivog goriva, poboljšane logistike i smanjenja emisija ugljika put prema održivosti, dodavanje više Grand Prix događaja u suprotnosti je s ovim naporima.

Da bi istinski vodio kao pionir u održivosti, F1 mora uzeti u obzir cijeli ekosistem sporta – uključujući ljudske i ekološke troškove proširenja kalendara trka. Zasada se čini kao da je cijela ideja održivosti dobro koncipirana na papiru ali da u praksi prevladava težnja za profitom i komercijalizacijom ovog sporta.