Šta sve trebate znati o sutrašnjim izborima za novog predsjednika FIFA-e?

Sutra iza 18 sati po našem vremenu biće poznato ime novog predsjednika svjetske fudbalske federacije. Međutim, neće se sutra odlučivati samo o osobi koja će zamijeniti posrnulog Seppa Blattera. 

I druga mnogo veća pitanja su na stolu, a budućnost FIFA-e je ugrožena i očekuje se usvajanje većeg paketa reformi koje bi ovu organizaciju trebale uvesti u novu eru.

Šta sve trebate znati o sutrašnjem vanrednom kongresu FIFA?

Šta se u petak u stvari dešava?

Predstavnici 209 nacionalnih saveza sastaju se u Cirihu na vanrednom kongresu koji je sazvan nakon što je u junu prošle godine Sepp Blatter napustio funkciju predsjednika na kojoj je bio čak 18 godina.

U stvari, sedamdesetdevetogodišnji Švicarac nije podnio ostavku, već je samo “dao mandat na raspolaganje”. Ipak, zvaničnici FIFA-e uvjereni su da on više neće pojavljivati na fudbalskoj sceni obzriom da mu je izrečena zabrana rada u fudbalu na osam godina (kasnije smanjeno na šest).

Blatter čak nije ni akreditovan za sutrašnji kongres pa u svakom slučaju neće moći ni ući u dvoranu.

Ovaj put bez Blattera na čelu, predstavnici moraju odlučiti o usvajanju paketa reformi koje bi trebale zaustaviti krizu koja potresa ovu organizaciju u posljednjim mjesecima, te moraju izabrati novog predsjednika.

Kakve reforme se očekuju?

Fokus javnosti prebačen je sa reformi na imenovanje novog predsjednika FIFA-e, međutim ovo pitanje je u mnogome važnije. Pretpostavlja se da bi, ukoliko FIFA ne zaustavi trenutnu krizu moglo doći do katastrofe koja bi u najgorem scenariju mogla dovesti i do gašenja krovne organizacije.

Tako bi sutra članice FIFA-e trebale postaviti limite za plate vodećih zvaničnika. Osim toga, odgovornost za vođenje poslova na dnevnoj bazi bila bi skinuta sa “političkih” predstavnika nacionalnih saveza kroz niz drastičnih mjera.

Izvršni odbor trebao bi biti ukinut, a umjesto njega trebao bi se formirati savjet sa 36 članova od kojih bi šest morale biti žene, a koji bi donosio sve strateške odluke.

Obaveza vođenja redovnog poslovanja FIFA-e pala bi na novi “generalni sekretarijat” (nešto kao upravni odbor u kompanijama), a njega bi predstavljao generalni sekretar (pozicija koju u kompaniji ima generalni direktor) i ovo bi mogla postati najvažnija funkcija u cijeloj organizaciji.

Sva plaćanja i vođenje finansija preuzeo bi niz komiteta uz vanjsku reviziju.

Hoće li predstavnici 209 nacija glasati ZA?

Imajući u vidu trenutnu situaciju, teško bi bilo zamisliti da se prijedlozi odbiju. Međutim, sve je moguće.

Da bi prijedlog reformi prošao, potrebna je većina od 75%. 

Najveći zagovornik ovih reformi je Kamerunac Issa Hayatou, vršilac dužnosti predsjednika od kada je Blatter napustio fudbal. I sam Hayatou, tada prvi čovjek afričkog fudbala, bio je u centru niza skandala. Najveći je onaj kada ga je MOK kaznio nakon što je marketinška kompanija platila 100 miliona dolara zvaničnicima FIFA-e koji su im za uzvrat odobrili unosna TV i marketinška prava toko ’90-tih godina.

Također, Hayatou je bio optužen i za uzimanje 1,5 miliona dolara mita od Katara prilikom njihove kandidature za SP 2022. Naravno, i Katar i Hayatou kategoirički su porekli sve optužbe.

Zato je vrlo zanimljivo da je upravo Issa Hayatou najveći zagovornik reformi. Bez obzira na skandale, njegova reputacija van Evrope je velika. Njegov glas se itekako pika među najznačajnijim ljudima svjetskog fudbala i zbog toga bi bilo veliko iznenađenje da prijedlog reformi ne prođe.

Zašto bi bilo loše da se reforme ne usvoje?

Nakon istrage koju su provele američke i švicarske vlasti FIFA je u veoma opasnoj situaciji.

Trenutno, na organizaciju se gleda kao na žrtvu d strane američkog tužilaštva. Međutim, to bi se lako moglo okrenuti.

Ukoliko bi Amerikanci vidjeli da FIFA nije spremna na promjene i nastavlja sa radom kao i do sada vrlo lako bi mogli postati i optužena strana prema američkim zakonima kreiranim da suzbiju organizirani kriminal.

Prema tome, organizaciji prijeti čak i gašenje ukoliko reforme ne bi bile usvojene. Dodatno, treba imati u vidu da nije u pitanju samo fudbal i budućnost ovog sporta. Stvar je daleko komplikovanija.

Američke i švicarske vlasti istražuju eventualnu korupciju u procesu dodjeljivanja Svjetskih prvenstava Rusiji 2018. i Kataru 2022. godine. Ako bi FIFA sjela na optuženičku klupu ugovori o dodjeli SP postali bi ništavni i prvenstva se vjerovatno ne bi održala.

Geopolitički, ovo bi bila velika stvar i stvorilo bi dosta tenzija, posebno imajući u vidu umješanost Rusije u konflikte u Siriji, te činjenicu da je Katar velika američka baza.

Zato je itekako upitno da li je Americi uopšte u interesu da se okrene protiv FIFA-e, ali za organizaciju ni u kom slučaju ne bi bilo pametno izazivati sudbinu.

Ko bi mogao pobijediti na izborima za predsjednika?

Prema mišljenju mnogih, najozbiljniji kandidat je i dalje bahreinski šeik Salman bin Ebrahim al-Khalifa. 

On ima podršku Azije i Afrike mada kontinenti ne glasaju kao jedinstven blok i glasanje nije javno pa bi se štošta moglo promijeniti u zadnjem trenutku. Niko ne želi biti uz gubitnika, pa se i tokom samog procesa glasanja očekuju velike promjene raspoloženja.

Ozbiljan kandidat je i Gianni Infantino.

Švicarac italijanskog porijekla već sedam godina obavlja funkciju generalnog sekretara UEFA i ima veliku podršku u Evropi, Južnoj Americi, te Karibima čiji glas bi se mogao pokazati ključnim. Uz to, smatra se da bi na svoju stranu mogao povući i dosta glasova iz Afrike. Ukoliko se to zaista i ostavari i Infantino pobijedi bahreinskog šeika na Crnom kontinetnu onda je to to. Infantino će biti novi predsjednik.

Veliku ulogu na izborima odigraće i Princ Ali bin Al Hussein. On je kandidat koji bi teško mogao pobijediti jer je izgubio većinu podrške u Evropi nakon što je Platini odstupio sa svoje funkcije. Princ Ali nije bez prijatelja u fudbalskom svijetu, pa iako ih nema ni blizu dovoljno da mu osiguraju pobjedu mogao bi biti igrač odluke ako bi se u nekom trenutku povukao i od svojih glasača tražio da podrže nekog od preostalih kandidata.

Francuz Jerome Champagne teško da će dobiti više od 10 glasova, dok je južnoafrički biznismen Tokyo Sexwale trenutno potpuni autsajder, ali čini se da on igra na duže staze. Pojedini posmatrači vide ga kao figuru koja bi isplivala ukoliko bi se trenutna organizacija FIFA-e zbog svih problema rasformirala.

Kako teku izbori?

Od 209 fudbalskih nacija glasa 207 obzirom da su Kuvajt i Indonezija trenutno suspendovani.

Kandidati će imati po 15 minuta da se obrate kongresu, a prvo obraćanje trebalo bi početi u 13 sati po našem vremenu nakon čega kreće glasanje. 

U prvoj rundi za pobjedu su potrebne dvije trećine glasova. Ako niko ne bude imao dovoljno glasova, u drugoj rundi dovolja je prosta većina (105 od 209). Ukoliko i dalje ne bude pobjednika u trećoj rundi biće izbačen kandidat koji je u drugoj rundi imao najmanje glasova.

Teoretski, prva runda glasanja trebala bi početi u 14.30, računa se da bi svaka runda glasanja trebala trajati oko 1 sat i 40 minuta, ali sudeći prema ranijim glasanjima to bi prije moglo biti dva sata. Ukoliko bude samo jedna runda glasanja, može se očekivati da FIFA objavi ime novog predsjednika oko 18.30. Ukoliko borba bude žešća, moglo bi se otići duboko u noć…