Ko je Robert Prosinečki?

Navedeno pitanje je možda i suvišno za sve ljubitelje fudbala na ovim prostorima, pogotovo one nešto starije - Robert Prosinečki je jednostavno "Veliki Žuti", jedan od najboljih fudbalera bivše države, ponajbolji hrvatski fudbaler svih vremena i danas trener koji polako, ali sigurno gradi ozbiljnu trenersku karijeru.

Fudbaler zbog kojeg je Ćiro Blažević "pojeo" trenersku diplomu

Robert Prosinečki je rođen 1969. godine u Njemačkoj gdje je i napravio svoje prve fudbalske korake u omladinskoj školi Stuttgart Kickersa. Kada je imao 10 godina Prosinečki se sa svojom porodicom preselio u Hrvatsku, a seniorsku karijeru je počeo u zagrebačkom Dinamu.

Već kao "omladinac" je pokazivao nesvakidašnji talenat i počeo skupljati brojna priznanja. Sa juniorskom reprezentacijom Jugolsavije postao je svjetski prvak 1987. godine, a iste godine je proglašen i najboljim juniorskim igračem svijeta. Upravo te 1987. godine je napustio Dinamo uz "blagoslov" tadašnjeg trenera zagrebačke ekipe Miroslava "Ćire" Blaževića, koji Prosinečkog nije želio u dresu Modrih, smatrajući da on nema ono što je potrebno kako bi postao ozbiljan fudbaler.

Ostat će upamćena Ćirina legendarna izjava i obećanje da "će pojesti svoju trenersku diplomu ako Prosinečki ikada postane igrač". Suprotno Ćirinim "predviđanjima", Prosinečki je postao igrač, i to kakav!

Iz Zagreba je 1987. godine otišao put Beograda gdje je u dresu Crvene zvezde pokazao svoju raskošni talenat i 1991. godine osvojio Kup evropskih prvaka. Nakon Crvene zvezde uslijedila je njegova "španska avantura" u kojoj je igrao za dva najveća tamošnja kluba, Real Madrid i Barcelonu, ali i Real Oviedo i Sevillu.

Žuti se 1997. godine vratio u Dinamo i "vratio nogomet u Zagreb", pomogavši Modrima da u sezoni 1998/1999 stignu do prvog plasmana u grupnu fazu Lige prvaka.

Nakon Dinama kratko je nastupao u Hrvatskom Dragovoljcu, a sezonu 2001/2002 je proveo u engleskom Portsmouthu. Upravo je u Portsmouthu Prosinečki "pod stare dane" odlučio podsjetiti kakav je igrač. Za jednu jedinu sezonu postao je miljenik navijača ove ekipe, a mnogi ga i danas ubrajaju među najboljih 11 Portsmoutha svih vremena.

Nakon Otoka igrao je još i u Olimpiji, NK Zagreb i NK Savski Marof, a u posljednjem je i "okačio kopačke o klin".

Igračka karijera Roberta Prosinečkog je, dakle, zaista impozantna. Osvojio je Žuti, između ostalog, juniorsko SP i Evropsko prvenstvo za igrače do 21 godine sa omladinskim selekcijama Jugoslavije, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu sa Hrvatskom, tri naslova prvaka Jugoslavije sa Crvenom zvezdom, titulu prvaka Španije sa Realom i tri titule prvaka Hrvatske sa Dinamom.

Mogao je Žuti, mnogi kažu, napraviti i puno veću karijeru, ali povrede su htjele drugačije. Istina, iako zaljubljenik u fudbal, Prosinečki nikada nije bio zaljubljenik u "fudbalski" (sportski) način života. Volio je živjeti kako je on želio, a ne kako su mu drugi govorili da treba. Iako ga je takav stav možda koštao još bogatije karijere, možda je upravo zbog svojih "nestašluka" bio miljenik navijača gdje god da je igrao.

Uplovljavanje u trenerske vode

Robert Prosinečki je trenersku karijeru počeo 2006. godine i to kao pomoćnik Slavena Bilića u hrvatskoj reprezentaciji. Za njegovog boravka u stručnom štabu Vatrenih izboren je plasman na Evropsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj.

Nakon četiri godine pod Bilićevim "mentorstvom" Prosinečki dobija svoj prvi samostalni trenerski angažman i to u Crvenoj zvezdi. Navijači Zvezde su sa oduševljenjem dočekali povratak legende kluba, a Prosinečki im se odužio osvajanjem Kupa Srbije 2012. godine.

U oktobru iste godine Prosinečki napušta klupu Crvene zvezde i preuzima turski Kayserispor. Prosinečki će ostati u lijepom sjećanju navijačima Kayserija, s obzirom da je uspio ovu ekipu od dna tabele turskog šampionata dovesti do petog mjesta, što je najveći uspjeh u historiji kluba.

Ipak, u drugoj sezoni je imao jako loše rezultate. Klub je tonuo sve niže, pa je raskid saradnje bio neminovan i Prosinečki je napustio redove truskog kluba.

Nakon Kayserispora Prosinečki je ostvario i svoj prvi selektorski angažman. Zasjeo je tako 2014. godine na klupu Azerbejdžana, na kojoj je ostao tri sezone. On je selekciju Azerbejdžana napustio u novembru 2017. godine. Imao je nekoliko dobrih rezultata sa ovom selekcijom, no na kraju nije napravio iskorak kakvog su u Azerbejdžanu očekivali. Veliki žuti će sada svoju trenersku karijeru nastaviti graditi na klupi Bosne i Hercegovine.