UniCredit predstavio svoje dugoročne strateške poglede na regiju i ključne pokretače rasta
Centralna i istočna Europa nastavit će rasti istim tempom u 2019.
UniCredit je predstavio svoje dugoročne strateške poglede na regiju i ključne pokretače rasta u okviru radionice koja se održala tokom godišnjeg Euromoneyjevog forumaza regiju CIE u Beču.
• Ekonomski rast u regiji CIE vjerovatno će zadržati stabilan tempo u 2019.
• Potrošnja, inozemna izravna ulaganja, EU fondovi i digitalna transformacija bit će ključni pokretači rasta
• Bankarski sektor u regiji CIE pokazuje značajan potencijal
• Regija CIE ostaje važan pokretač rasta za UniCredit
Tokom godišnjeg Euromoneyjevog foruma, UniCredit je održao radionicu posvećenu perspektivama i očekivanjima u regijiCIE temeljeni na UniCreditovoj stručnosti, strateškim istraživanjimai kontinuiranom praćenju tržišta regije CIE. Niže su navedeni detalji o temama o kojima se raspravljalo.
GOSPODARSKI RAST U REGIJI CIE VJEROVATNO ĆE ZADRŽATI STABILAN TEMPO U 2019.
Tokom posljednjih nekoliko godina, regija CIE je potvrdila svoju sposobnost generiranja rasta. Očekuje se da će gospodarsko okruženje u regiji CIE ostati pozitivno i u 2019. godini: predviđa se snažan rast BDP-a u većini zemalja (oko 3% ili više), premda s određenim cikličkim usporavanjem. Nakon cikličkog vrhunca u 2017. godini (4,6% isključujući Rusiju i Tursku) i prosječnog rasta BDP-a od 3,7% u 2018. godini, gospodarski rast regije vjerovatno će ostati iznad potencijala u 2019. (oko 3,2% u prosjeku), no mogao bi usporiti u 2020. godini uslijed potencijalno slabije globalne trgovine.
Članice EU u regiji CIE imaju potencijal zabilježiti bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju zahvaljujući manjem oslanjanju regije CIE na priliv stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, labavijim finansijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Slovačka, Bugarska i Mađarska zabilježit će najsnažniji rast BDP-a u 2019. u regiji CIE. Najveća ograničenja gospodarskom rastu u ovoj regiji predstavljaju: pooštravanje uslova na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj, te mogući tvrdi Brexit, što bi bilo štetno zbog novih trgovinskih prepreka koje bi mogle negativno uticati kako na izvoz regije CIE tako i na investicije. Slovačka i Češka predstavljaju najranjivija tržišta regije CIE u odnosu na nepovoljne okolnosti Brexita. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018.
POKRETAČI RASTA: POTROŠNJA, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA, EU FONDOVI I DIGITALNA TRANSFORMACIJA
Domaća potražnja, a pogotovo potrošnja, pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, predstavljat će glavne izvore rasta za gospodarstva regije CIE, dok će izvoz biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju tokom idućih nekoliko godina.
Inozemna izravna ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo u pogledu transfera tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna no manje nego u prethodnom desetljeću. U nekim je sektorima regija CIE postala proizvodni ogranak Zapadne Europe pri čemu su inozemna izravna ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor. Stopa inozemnih izravnih ulaganja u odnosu na BDP ostala je iznad oko 2,5% tokom 2016.-2018. te se očekuje da će ostati na sličnoj razini tokom sljedećih nekoliko godina. Uloga međunarodnih tvrtki koje posluju u regiji ostaje relevantna: dodana vrijednost koja potječe od stranih tvrtki predstavlja više od 40% ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u državama kao što su Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka, koje su ujedno i u najvećoj mjeri integrirane unutar europskog lanca vrijednosti.
Inozemna izravna ulaganja dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova u državama regije CIE koje su članice Europske unije. U razdoblju od 2014. do 2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9% BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji CIE, isključujući Poljsku), pri čemu su godine 2019.-2020. najvažnije u pogledu privlačenja sredstava.
Digitalna transformacija predstavlja dodatne prilike za rast u regiji. Rasprostranjenost interneta u državama regije CIE povećala se za 20% od 2010. te sad obuhvaća blizu 75% populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet. Rasprostranjenost korištenja mobilnih telefona u državama regije CIE iznosi 120% mjereno brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika. Ove su brojke usporedive s brojkama većine tržišta Zapadne Europe, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tokom posljednjih godina.
ZNAČAJAN DUGOROČAN POTENCIJAL SEKTORA BANKARSTVA U REGIJI CIE
Očekuje se da će u 2019. godinirast kreditiranja u bankarskom sektoru regije CIE biti prilično značajan, oko 4-4,4% (regija CIE isključujući Rusiju i Tursku), pri čemu će kreditiranje građanstva – uslijed viših raspoloživih prihoda, niske stope nezaposlenosti i više potrošnje – rasti brže od kreditiranja poduzeća. Povećano zanimanje za kreditiranje građanatokom posljednjih godina vidljivo je i kad pogledamo strategije banaka vezano uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima – kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing – i partnerstvima općenito. Banke u regiji CIE još uvijek mogu pronaći prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (to jest, konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali) kako bi mogle ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.
Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog u prošlosti budući da se likvidnost banaka u regiji CIE poboljšala a situacija u pogledu kvalitete kredita nije usporediva sa situacijom u prošlosti (stopa nenaplativih kredita u prosjeku se smanjila s 14% u 2014. na 5% u 2018. u regiji CIE isključujući Tursku i Rusiju).
Osim zdravog gospodarskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi vidljiv je i u niskoj penetracijibankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Dok mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a viši od 100 posto, sva tržišta srednje i istočne Europe trenutno imaju omjer manji od 70 posto, dok Rumunjska, Mađarska, Srbija i Rusija imaju čak i manje od 50 posto. Nadalje, nizak omjer kredita i depozita, znatno niži nego prije nekoliko godina (sva tržišta srednje i istočne Europe osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100 posto, uz većinu tržišta srednje i istočne Europe – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i Rusija, na oko 70-75 posto) također pridonosi tom potencijalu, kao i penetraciji digitalnog bankarstva. Što se tiče potonjeg, razina korištenja digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi trenutno je niža, ali brzo raste. Korištenje internetskog bankarstva više je nego udvostručeno između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj. Također je stalno značajno viša od korištenja interneta za online kupnju u regiji.
Bankarski sektor regije CIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Utrka za tržišni udio nastavlja se i postoji prostor za spajanja i preuzimanja. Što se tiče prihoda banaka u prethodnim godinama, neto kamatni prihod oporavlja se od niskih razina u razdoblju od 2015. do 2016. i očekuje se da će u 2019. činiti dvije trećine prihoda u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe. Troškovi također rastu, uz pritisak plaća, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda ostati stabilan u razdoblju od 2020 do 2023. te da se neće ponoviti snažna poboljšanja zabilježena posljednjih godina. Očekuje se da će troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova regiju CIE osim Rusije i Turske), ali će se postupno „normalizirati“. Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost za tržišta srednje i istočne Europe stalno raste na godišnjoj razini u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Primjerice, povrat na kapital trenutno je oko 10 posto na razini bankarskog sustava (regija CIE, osim Turske i Rusije) i očekuje se da će ostati na takvim razinama.
„Gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija srednje i istočne Europe dobro je pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokom razinom konkurentnosti u svim područjima. Uz našu čvrstu vodeću poziciju i snažnu predanost regiji, UniCredit će nastaviti podržavati gospodarski rast tržišta regije CIE na kojima poslujemo. Odjel za regiju CIE jest i ostat će glavni pokretač rasta Grupe“, rekao je Carlo Vivaldi, voditelj Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.
„Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje tvrtke ulažu. Na današnjem konkurentnom tržištu, to su imperativi za tržišne lidere budući da klijenti očekuju da će pružatelji finansijskih usluga pratiti tempo promjena. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stupanj automatizacije kroz digitalne procese“, dodao je Andrea Diamanti, voditelj Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Europu.
Aktivnost spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Europe bila je snažna tokom 2018. godine. Prošle smo godine doživjeli kontinuiran uredni izlazak grčkih banaka s tržišta jugoistočne Europe, konsolidaciju u Rusiji među državnim bankama pod vodstvom Centralne banke i najavljenu privatizaciju u Sloveniji i Srbiji. Nakon dinamične 2018. godine, mogli bismo očekivati sličnu snažnu tržišnu aktivnost u 2019. godini koju pokreću tržišta jugoistočne Europe zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa, kao i privatizacijama u pojedinim zemljama (npr. Sloveniji i Srbiji).
REGIJA CIE – KLJUČNI POKRETAČ RASTA ZA UNICREDIT
„Regija CIE i dalje ostaje važan pokretač rasta za Grupu s daljnjom ojačanom vodećom pozicijom i nastavkom snažnog rasta broja klijenata u 2018. godini. Najveći smo zajmodavac u regiji srednje i istočne Europe (64,2 milijarde eura ) s 11,7 posto tržišnog udjela (privatno i korporativno bankarstvo) u kreditiranju i čvrstom rastu u posljednjih 5 godina . UniCredit je rangiran kao br. 1 u srednjoj i istočnoj Europi u ukupnoj aktivi te u prvih 5 u većini pojedinačnih zemalja srednje i istočne Europe“, rekao je voditelj Divizije Srednja i Istočna Europa u UniCreditu.
Baza klijenata UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi konstantno raste prema cilju od 2,6 milijuna neto novih korisnika do kraja 2019. godine. Kvaliteta portfelja također se poboljšava, a omjer bruto neprihodujućih izloženosti (NPE) smanjen je za 229 baznih bodova (s 8,9 na 6,5 posto) u 9 mjeseci 2018. u odnosu na 9 mjeseci 2017.
Kao rezultat toga, povrat na dodijeljeni kapital u prvih devet mjeseci 2018. iznosi 15,7 posto, što još jednom naglašava snažnu profitabilnost Divizije Srednja i Istočna Europa.
Nadalje, očekuje se da će broj korisnika mobilnog bankarstva porasti s 38,2 posto svih korisnika u trećem tromjesečju 2018. na 47 posto tokom iduće godine.
Uspjeh UniCredita u regiji temelji se na čvrstoj franšizi – jednoj od najvećih i najrazličitijih u srednjoj i istočnoj Europi – sa snažnom lokalnom pokrivenošću i upravljanjem odnosima te sposobnošću da koristi globalne proizvodne linije, usluge koje su „najbolje u klasi“ i znanje Grupe kako bi pružio najbolje usluge svojim klijentima. Tržišna pozicija UniCredita u srednjoj i istočnoj Europi pruža lokalnim bankama značajnu konkurentsku prednost zahvaljujući snažnoj prepoznatljivosti branda, pristupu međunarodnim tržištima, razmjeni najboljih praksi i značajnim ekonomijama razmjera.
O UniCreditu:
UniCredit jest i ostat će jednostavna uspješna paneuropska komercijalna banka, s potpuno integriranim korporativnim i investicijskim bankarstvom. Grupa je rasprostranjena u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi i podupire čak 26 milijuna klijenata. UniCredit ispunjava sve veće potrebe svojih klijenata svojom cjelovitom komercijalnom ponudom koja koristi sve snažniju sinergiju između različitih poslovnih područja, uključujući korporativno i investicijsko bankarstvo, komercijalno bankarstvo i upravljanje finansijama.
UniCredit nudi lokalno znanje i međunarodnu stručnost svojim klijentima pružajući im pristup vrhunskim proizvodima i uslugama na 14 ključnih tržišta putem svoje europske bankovne mreže: Italija, Njemačka, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija i Turska. Koristeći se međunarodnom mrežom predstavništava i podružnica, UniCredit posluje u još 18 zemalja širom svijeta.
Za više informacija, molimo posjetite www.unicreditgroup.eu/en
Promo
Stigli prehrambeno-higijenski paketi za socijalno ugrožene
Uoči praznika: Donacija iz Mozzarta za javnu kuhinju "Mozaik prijateljstva"
Oglasi
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.
Popularno
Svjestan kakvu grešku su napravili
Guardiola žali što ga je pustio da napusti Manchester City, shvatio je koliko mu taj igrač fali
Prije nego što je utakmica počela
Srceparajuće scene iz Dortmunda - Zbog poteza navijača PSG-a cijeli stadion na nogama!
Zna odakle prijeti najveća opasnost
Tuchel upozorio svlačionicu: "Vinicius i Bellingham su sjajni, ali najopasniji u Realu je..."
Danas je zahvalan na drugoj šansi
Prkos je Srbina odveo na dno: "Iz noćnog kluba izađem u 7 ujutro, trening u 9, ja dođem pijan"
Turski novinar tvrdi
Otkriveno šta je Džeko rekao Kartalu: "Neću igrati, eto neka ti on igra!"
Najvaljuje se iznenađenje