Najveći koji su obilježili kraljicu igara
Istorija SP: Od Kratochvílove i Lewisa do Bolta
Podatak da je prvo Svjetsko prvenstvo u atletici održano tek 1983. godine sasvim sigurno izgleda pomalo nestvarno, pogotovo ako kraljicu igara uporedimo sa nogometom, košarkom i još nekim sportovima. Ali to je istina. Mi ćemo se kratko podsjetiti nekih od najvažnijih detalja kroz istoriju SP.
Priča je počela u Helsinkiju, na Olimpijskom stadionu, u vrijeme kada su u društvu vodećih atletskih nacijama pored Sovjetskog Saveza, SAD, Velike Britanije, svoje mjesto imale zemlje poput Istočne Njemačke i Čehoslovačke. Čak je Istočna Njemačka sa deset zlata bila najbolja uz ukupno 22 osvojene medalje. Za svjetske rekorde pobrinuli su Jarmila Kratochvílová, Čehinja na 400 metara, te Američka štafeta 4X100 metara.Svjetski prvaci su postali Carl Lewis, Calvin Smith, Edwin Moses, Steve Cram, Sergey Bubka, Daley Thompson, Marita Koch. Mary Decker je spasila čast američke ženske atletike sa jedina dva zlata na 1.500 i 3000 metara.
Četiri godine kasnije najbolji su bili u Rimu, opet je Istočna Njemačka najuspješnija sa 31 medaljom, od čega je 10 zlatnih. Silke Gladisch je bila najbrža sprinterica, Amerikanke su uspjele uzeti štafetno zlato na 4x100. U Rimu se dogodila jedna od najuružnijih stvari. Sudije su odlučile pokloniti medalju svome skakaču u dalj Giovanniju Evangelistiju. U posljednjoj seriji finala izmjerili su mu duljinu od 8,38 metara i ostavili cijeli stadion u šoku. Svi su vidjeli da to nije bio skok dalji od osam metara, ali sudije su tvrdile
suprotno i Evangelisti je izgurao s pobjedničkog postolja Larryja Myricksa, osvojivši broncu. Svjetski rekord na 100 metara je srušio Ben Johnson, ali je nakon afere sa dopingom ostao bez zlata i rekorda.
Istočna Njemačka polako silazi sa scene u Tokyu, Sovjetski Savez je taj koji parira Sjedinjenim Državama. Carl Lewis opet ruši svjetski rekord na 100 metara (9.86), te još jedan u štafeti 4x100 metara sa Leroyom Burrellom, Andreom Caseom i Dennisom Mitchellom. I dok su Amerikanci bili najbrži na 100, 200 i 400 metara, na dugim prugama su glavnu riječ vodili atletičari iz Afrike. Od Billyja Konchellaha, preko Morcelia, Ondiekija, Tanuia, Matetea, Kiptanuia.
Ipak za sve vremena je ostao okršaj u skoku u dalj Powella i Lewisa. Carl je išao na 8.83, 8.91, na kraju je Powel slavio sa nevjerovatnih 8.95 što je naravno bio svjetski rekord, rekord koji stoji i danas.Kod atletičarki Katrin Krabbe je najbolja u sprintu, Jackie Joyner-Kersee u skoku u dalj, Heike Henkel u skoku u vis.
Nevjerovatan okršaj na 100 metara kod atletičarki smo gledali u Stuttgartu 1993. godine. U glavnim ulogama Jamajčanka Merlene Ottey i Amerikanka Gail Devers. Niti nekoliko pregledavanja foto finiša nije dalo odgovor na pitanje ko je pobjedio. Na kraju je ipak zlato pripalo Divers za jednu desetinku sekunde, odnosno kasnije se ispostavilo za svega četiri hiljadita dijela sekunde. Colin Jackson je svjetski rekorder na 110 s preponama, te štafeta 4x400 metara, odnosno Sally Gunnell (400 prepone) i Anna Biryukova u troskoku.
Najveća priča SP-a 1995. godine bio je troskokaš Jonathan Edwards. Britanac je u prvoj seriji finala SP-a postao prvi čovjek u istoriji koji je skočio preko 18 metara (18,16), ali nije se na tome zaustavio. U drugom je pokušaju doskočio još dalje, do nevjerojatnih 18,29 što je i danas svjetski rekord. Kim Batten je postavila svjetski rekord na 400 s preponama, dok su u štafeti 4x100 metara Amerikanci ostali bez medalje.
Jedan od onih atletičara koji je obilježio istoriju ovog sporta je svakako Michal Johnson. On je u Sevilli uspio postaviti novi svjetski rekord na 400 metara. Rekord Harryja Butcha Reynoldsa (43.29) stajao je od 1988. i Johnson ga je godinama pokušavao srušiti. Johnson je trčao 43.18 vrijeme koje je nedostižno do dana današnjeg.
Helsinki je bio prvi grad koji je bio dva puta domaćin Svjetskog prvenstva, tamo su svjetske rekorde obarale Yelena Isinbayeva i Osleidys Menéndez. Ruskinja je u skoku s motkom zaustavljena na 5.01, dok je Kubanka u bacanju koplja imala hitac od 71.70.
U Osaki svoje prvo zlato na Svjetskim prvenstvima osvaja Blanka Vlašić u skoku u vis. Vlašić je preskočila 2:03, stala je na 2.05, dok su Di Martino i Chicherova ostale na 2.03
U centru pažnje SP u Berlinu bio je Usain Bolt. Bolt je godinu dana nakon Pekinga ponovo eksplodirao. Uzeo je naravno sprinterska zlata na 100 i 200 metara, i jedno štafetno. Sa 9.58 popravio je svjetski rekord na 100 metara, sa 19.19 na 200. Jamajka je bila druga nacija po zlatnim medaljama u Berlinu (7), Amerikanci i Amerikanke su bili daleko ispred sa 22 medalje, od čega je deset zlatnih.
Štafeta Jamajke postavlja svjetski rekord u Daegu na 4x100, dok je Oscar Pistorius Pistorius postao prvi prvi sportista s invaliditetom koji je nastupio na svjetskom atletskom prvenstvu.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.
