Reprezentacija BIH je prošle godine odigrala čak tri meča sa azijskim selekcijama i to Iranom, Uzbekistanom i Omanom, a sad je na redu još jedna i to Katar.
Ove godine su Zmajevi pod vodstvom Safeta Sušića odigrali tri meča sa vrlo jakim rivalima, a sad u smiraj kvalifikacija koje počinjemo 3. septembra u Luksemburgu, igramo sa egzotičnim rivalom poznatijim po novcu nego fudbalu, ali kao svakog gosta treba ih bliže predstaviti.
Katar je zemlja od oko 1,7 miliona stanovnika, a zanimljivo prije sto godina bilo ih je samo 25.000 hiljada. I vrapci na grani znaju o njihovoj ekonomiji i čarima glavnog grada Dohe, a kao i svi šeici, tako i katarski vole igračku zvana fudbal.
Katar je prvu utakmicu odigrao tek 1970. godine (tada su postali članovi FIFA-e) protiv Bahreina (poraz od 1:2), a samo tri godine kasnije doživjeli su i najveći debakl kad ih je Kuvajt raznio sa 9:0. Najubjedljivi trijumfi su uslijedili kasnije i to po 8:0 sa Afganistanom 1984. i Libanom 1985. godine.
Katar je u kvalifikacijama za SP prvi put nastupao tek za SP u Argentini 1978. Do sada nisu nikada otišli na Mundijal, a sve ukupno ako gledamo kvalifikacije imaju 36 pobjeda, 16 remija i 26 poraza.
Najbliži Mundijalu bili su 1997. kad im je protiv Saudijske Arabije trebao bod za odlazak u Francusku, ali su izgubili sa 1:0. Dugo se čekali i na debi kad je u pitanju Kup Azije. Prvi put su igrali kvalifikacije 1976. godine, da bi četiri godine kasnije konačno zaigrali na šampionatu. Od tad pa do danas, propustili su samo šampionat 1996. Imaju ukupno sedam učešća, a najponosniji su na 2000. kad su igrali u četvrtfinalu što im je i najveći rezultat u istoriji, dok su na ostalim prvenstvima ispadali u grupi. Koliko je naš naredni rival ambiciozan govori i činjenica da ćemo na Grbavici ugostiti domaćine narednog Kupa Azije koji se igra 2011.
Ovo će nam biti drugi meč sa Katarom, a prvi smo izgubili sa 2:0. Dvojica naših stručnjaka i to Džemal Hadžiabdić (u dva navrata 1997. i 2001.) i Džemaludin Mušović (2004-2007. uz osvojen Zalivski Kup 2004. i zlato na Azijskim igrama 2006) vodili su Katar, gdje su strani treneri praktično praksa od početka ako izuzmemo prve godine.
Već 1974. selektor je postao Englez Frank Vignall i poslije njega samo u četiri navrata prvi čovjek tima je bio iz Katara. Od poznatijih faca, Katar su vodili i Jo Bonfrere, Dino Sani, Dave Mackay, Philipe Troussier, Jorge Fossati i sad Bruno Metsu koji se proslavio 2002. sa Senegalom koga je doveo do četvrtfinala Mundijala.
Nabrajati igrače Katara je zaista nerezonski jer se o njima malo zna, ali eto jedne male napomene da Husein Jaser (20 golova za A tim) igra za egipatski Zamalek iz Kaira, jedan od najmoćnijih klubova u Africi. Ostali uglavnom dolaze iz Al Sada, Al Rajana, Al Garafe i poneko iz SC Katara , Al Arabija i Um Salala.
Pažljiviji ljubitelji fudbala jako dobro znaju prvospomenuta tri kluba jer su tamo na zalasku karijere igrale mnoge velike zvijezde, a sve su češće situacija da za veliki novac dolaze i mlađi igrači pa je eto Kader Keita koji ima 29. godina ovog ljeta postao član Al Sada. Liga je naravno u odnosu na evropske rekreativna, ali šeicima se ne može sporeći trud, ako ništa drugo.
Naš protivnik je 98. na rang listi FIFA, a 1993. su bili čak i 53. Po svemu je naravno naš tim apsolutni favorit, ali nema sumnje da je katarskim igračima svaki gol, a kamoli remi ili pobjeda protiv evropske reprezentacije veliki uspjeh. Na kraju krajeva, mali Katar nema šta da izgubi već može samo da dobije. Nadamo se da će dobiti bar nekoliko komada u mreži Mohameda Saqra, koji će najvjerovatnije stajati na golu.
Promo
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.
