HŠK Zrinjski: U iščekivanju gola, u iščekivanju pobjede · Komentar

Četiri odigrana kola donijela su Plemićima mršava četiri boda s kojima nitko u klubu, a ni oko kluba nije zadovoljan. Najvatreniji navijači kluba, Ultrasi, detektirali su, da već poslije gradskog derbija i novog poraza od Veleža, u ekipi Zrinjskog nešto nije u redu pa su igrači i stručni stožer poslije tog susreta pred stadionom imali doček kojem se možda u tom trenutku nisu ni nadali. 

No ni ono što su navijači zatražili od njih nije bilo dovoljno. Nakon odigranih 360 minuta poražavajuće zvuči podatak da je Zrinjski postigao samo jedan gol. Gol je djelo Anesa Mašića, momka koji pred početak sezone nije bio u najužim kombinacijama trenera Mladena Žižovića, ali su ga dobro odrađene pripreme ovog mladog Bugojanca i teška jalovost njegove konkurencije (Kunić, Škrbić) u napadu u posljednjoj utakmici iskristalizirale kao prvu napadačku opciju Zrinjskog. 

U krizi su i krila Plemića, koja su ne tako davno bivala i najubojitije oružje Zrinjskog. Ponavlja se start iz prošle sezone kada je Zrinjski također u 4 odigrana kola imao 4 boda, s tim da nitko od napadača nije postigao gol, već je to pod Bijelim Brijegom u gradskom derbiju učinio kapetan Veleža Denis Zvonić. Do čega je i do koga je, još uvijek nije detektirano, no u Zrinjskom će što prije morati pronaći izlaz iz krize koja je u ranoj fazi dohvatila mostarski klub. U ova 4 odigrana kola mnogo je upitnika iznad nekih nogometaša jesu li u stanju nositi dres kluba koji poslovično ima najviše ambicije kako u prvenstvu, tako i u Kup natjecanju. Ako se podvuče crta, jedini koji je u ovih 360 minuta dres natopio krvlju i znojem je Slobodan Jakovljević. Beskompromisni borac koji igra već petu godinu među Plemićima zasada jedini pokazuje tu želju i ratnički mentalitet koji je (uz nesporni kvalitet) bio jedan od najvećih razloga što su danas vitrine Zrinjskog pune trofeja namijenjenih pobjedniku Premijer lige.

Bilo je tu želje kod još par momaka, no kad se sve sabere i oduzme - premalo. Istini za volju, bilo je perioda i dobre igre u tri posljednja kola, no oni ne vrijede ništa jer se nisu naplatili u vidu golova i u vidu rezultata. Zrinjski ima dovoljan fond igrača, posebno ofenzivaca, iz kojeg se mora naći odgovarajuće rješenje. Zrinjski na klupi ima i Ivana Brkića, fantastičnog golmana, koji je u prošloj sezoni, do nesretne ozljede u Banja Luci, bio sigurno najbolji golman Premijer Lige. Brkić se oporavio, radio naporno ovo ljeto i spreman je stati među vratnice. Mjesto na golu zasad drži Dinko Horkaš, no ovaj momak iskreno, u ova 4 kola, nije opravdao epitet igrača zagrebačkog Dinama. Prije manje od godinu dana Brkić je dospio do priče o reprezentativnom dresu, čak dobio i usmeni poziv od tadašnjeg izbornika Prosinečkog, no svi znamo u kojem smjeru se odvila priča s legendarnim Žutim i reprezentacijom BiH.

Žižović je i poslije Veleža preuzeo krivicu na sebe za poraz, svakako je da je njegova odgovornost u prvom planu, no ne bi bilo pošteno reći da je on jedini odgovoran za stanje u kojem se sada Zrinjski nalazi. 

Plemići jednostavno moraju što prije pronaći način kako zabiti gol. Kako pobijediti. Pred dolazak tuzlanske Slobode u Zrinjskom su upaljeni svi alarmi jer je za njih ovaj susret finale Lige prvaka. Dozvolu za nastupe konačno je dobio i Ivan Enin. Iščekuju se i vijesti o stanju Nemanje Bilbije bez kojeg je Zrinjski ipak neka druga momčad. Bilbija je klasa koju će Zrinjski morati čekati. U međuvremenu, Žižović će morati pronaći pobjedničku formulu s igračima koje ima na raspolaganju. A realno, igrački kadar Zrinjskog je vjerojatno najširi u ligi. Valjda će netko od tih tridesetak nogometaša u kolima koja dolaze konačno zabiti gol. Već protiv Slobode, koja je rekli smo, za Plemiće utakmica u kojoj će morati slaviti pobjedu, jer bi u protivnom moglo doći do tektonskih poremećaja pod Bijelim Brijegom.