Kako različiti modeli vlasništva oblikuju fudbalske klubove?

I dok su svi fudbalski klubovi u BiH organizovani prema jednom modelu – udruženje građana gdje je sva imovina u vlasništvu lokalnih zajednica, predstavljamo vam različite moguće modele organizovanja. Postoje četiri dobro označena modela upravljanja u fudbalu: privatno vlasništvo, partnersko vlasništvo, mješovito vlasništvo i javno vlasništvo. Kako model organizovanja utiče na učinak i održivost kluba?

Model privatne svojine podrazumijeva da privatno lice ili pojedinac posjeduje fudbalski klub po modelu privatnog vlasništva. Ovaj model karakteriše centralizovano odlučivanje i upravljanje, pri čemu vlasnik ili mala grupa vlasnika imaju konačnu riječ u donošenju odluka. Neki od primjera su fudbalski klub Chelsea koji je u vlasništvu Romana Abramoviča doživio brz rast i uspjeh, uključujući višestruke titule u Premijer ligi i pobjede u Ligi prvaka. Abramovičeva značajna finansijska ulaganja i odlučno vodstvo transformisali su Chelsea u globalnu fudbalsku supersilu.

Također, Paris Saint-Germain koji je u vlasništvu Qatar Sports Investmentsa postao je dominantna sila u francuskom fudbalu i glavni igrač na evropskoj sceni. Veliki budžeti vlasnika omogućili su i velike transfere kao i ambiciozne projekte. Prednosti ovog načina upravljanja su brzo donošenje odluka što omogućava centralizovana struktura a što upravo može biti presudno u sportu koji se brzo razvija kao što je fudbal. Dodatno, značajna finansijska ulaganja vlasnika omogućavavaju sticanje vrhunskih talenata i razvoj najsavremenijih objekata. Jedan od najvećih izazova kod klubova u privatnom vlasništvu je “ovisnost o vlasniku” tj. činjenica da uspjeh kluba u velikoj mjeri zavisi od predanosti vlasnika i njegovih finansija - finansijskog zdravlja. Svaka promjena u finansijskoj situaciji vlasnika može uticati na stabilnost kluba. Također, privatni klubovi imaju ograničen angažman navijača, te se navijači i lokalne zajednice mogu osjećati odvojeno od procesa donošenja odluka u klubu.

Model partnerskog vlasništva podrazumijeva demokratsko upravljanje i kolektivno donošenje odluka. U modelu partnerskog vlasništva, članovi kluba su ujedno i njegovi vlasnici koji imaju pravo da učestvuju u donošenju odluka. Članovi kluba mogu glasati o ključnim pitanjima i birati ili smijeniti predsjednika kluba. Takav primjer je upravo Real Madrid- jedan od najprosperitetnijih i finansijski najsigurnijih klubova na svijetu. Članovi kluba biraju predsjednika vodeći računa da se vodstvo kluba uskladi sa interesima navijača.

Jedan od najpopularnijih klubova u Argentini, River Plate, radi po sličnom modelu sa jakim fokusom na uključivanje navijača i angažman zajednice. Prednosti ovog načina upravljanja je demokratsko odlučivanje gdje članovi imaju direktnu riječ u upravljanju klubom, njegujući osjećaj vlasništva i lojalnosti. Dodatno, to im omogućava i dugoročnu stabilnost obzirom da je manja vjerovatnoća da će individualni interesi uticati na pravac poslovanja kluba. Najveći izazov je sporo donošenje odluka jer demokratski proces odlučivanja može trajati dugo potencijalno ometajući sposobnost kluba da napravi brze strateške poteze. Nastavno na ovo, bez jednog bogatog vlasnika, klub može imati ograničena finansijska sredstva što utiče na njegovu sposobnost da se takmiči na najvišim nivoima i brzo reaguje na promjene u okruženju.

Model mješovitog vlasništva podrazumijeva balansiranje korporativnih investicija s kontrolom članova kluba. U modelu mješovitog vlasništva, korporativni investitori dijele vlasništvo, ali fizički članovi ili sam klub zadržavaju većinu (često 51% vlasništva). Ovaj model ima za cilj da kombinuje prednosti korporativnog ulaganja sa stabilnošću i demokratskim upravljanjem vlasništvom članova kluba. Bayern München, koji je poznat po svojoj finansijskoj opreznosti i sportskom uspjehu, upravo je jedan od primjera mješovitog vlasništva. Vlasnička struktura Bayern Minhena uključuje značajne udjele u vlasništvu Adidasa i Audija, dok većinsko vlasništvo pripada članovima kluba.

Borussia Dortmund je još jedan njemački klub sa sličnim modelom koji osigurava da korporativni interesi ne nadmašuju interese članova kluba. Korporativni investitori na ovaj način obezbjeđuju prijeko potreban kapital za rast i razvoj uz istovremenu kontrolu članova gdje pravilo 51% osigurava da članovi zadrže konačnu kontrolu nad klubom (prednosti). Izazovi se ogledaju u složenom upravljanju gdje balansiranje interesa korporativnih investitora i članova može biti izazovno i može dovesti do sukoba. Dodatno, korporativni investitori mogu biti manje voljni da ulažu velika bez kontrolnog paketa, što potencijalno ograničava finansijski rast.

Model javnog vlasništva karakteriše transparentnost i javna odgovornost. Ovaj model uključuje kotiranje kluba na berzi omogućavajući javnosti da kupi dionice i postane suvlasnik. Model potiče otvorenost i javnu odgovornost iako mali broj ljudi ili preduzeća može imati većinu dionica. Manchester United kotira na njujorškoj berzi te ima raznoliku vlasničku strukturu s dionicama koje drže institucionalni i pojedinačni investitori.

Juventus je još jedan klub sa modelom javnog vlasništva koji je uvršten na Borsa Italiana, te privlači širok spektar investitora. Prednosti ovog načina upravljanja je transparentnost jer pristustvo na javnoj listi zahtijeva pridržavanje strogih finansijskih propisa i propisa o upravljanju, promovišući transparentnost i odgovornost. Također, pristup kapitalu kroz izdavanje dionica može obezbijediti značajna finansijska sredstva za klub. Izazove karakteriše tržišna volatilnost jer na finansijsko zdravlje kluba mogu uticati fluktuacije na berzi uvodeći element finansijskog rizika. Balansiranje interesa brojnih dioničara može biti složeno, uz rizik da kratkoročni profitni motivi zasjene dugoročnu održivost.

Kako procijeniti nivo zrelosti poslovanja i eventualno napraviti procjenu prelaska na drugi oblik vlasništva? Zasigurno je da se kroz dimenzije okoliša, radne etike i ljudskih prava i upravljanja (ESG-Environmental, Social i Governance) mogu identifikovati područja za poboljšanje kako bi na kraju postigli održivu prakse i poslovanje.