"Razmišljam o rizičnom putovanju u supermarket, složenijem od igre protiv Manchester Cityja"

Pismo trenera Šahtara

"Razmišljam o rizičnom putovanju u supermarket, složenijem od igre protiv Manchester Cityja"

E. Škorić

Portugalski trener Luis Castro, koji inače vodi ukrajinski Šahtar iz Donjecka, ostavio je emotivno pismo povodom dešavanja u svijetu.

Castro je u karantinu, kao i cijeli svijet i sada očajnički želi da sve ovo prođe i da se vrati nogometnoj svakodnevnici.

"Probudio sam se još jedan dan. Znam da će to biti teško shvatiti. Uvijek sam se hranio treningom ili igranjem od svoje jedanaeste godine. U vremenu evidentnih ograničenja, nikada neće biti sretan dan. Bez lopte, bez poljupca i 4.000 km od Portugala. Razlozi nedostatka sreće temeljni su u tome što mnogi pate od virusa koji je preuzeo kontrolu nad svijetom, uništavajući živote, razdvajajući porodice i urušavajući svjetsku ekonomiju. Tokom godina i godina uvjerili smo se u ideju globalnog svijeta, otvorili smo ruke i pružili gigantski zagrljaj, ali ekonomska pohlepa globalnog svijeta zaboravila je pravila za taj svijet. Pošlo je po zlu. To je promijenilo lice mog života, vašeg, našeg, njihovog, svijeta. Šta sada? Sada nam ostaje da se veselimo onome što će postati mnogi od nas. Koliko njih će pasti i neće se opet uzdići? Koliko će ih krenuti dalje? Koliko će drugi imati dostojanstva pružiti ruku onima koji su pali? Vratim se na početak, da, znam da će to biti besmislen dan. Koliko god da sam discipliniran, nedostaju mi trening, igra, video analiza protivnika, izvještaj, video o našem timu, planiranje, tjeskoba pred utakmicu, takmičarski stres, bol, tjeskoba, radost pobjeda, usamljena tuga u trenutku poraza: hrana za sreću", napisa je Castro.

"Ne znam kada će se sve vratiti u normalu. Prije deset dana razmišljao sam o drugom meču Lige Evrope i utakmici protiv Dinamo Kijeva. Danas razmišljam o maski, dezinfekcijskom sredstvu, pranju ruku, ne pozdravljajući prijatelja i rizičnom putovanju u supermarket, složenijim od igre protiv Cityja ili Atalante", dodaje.

"Kako je to moguće? Šta nam se dogodilo? Zašto? Iscrpljen sam, iscrpljen od nečega. Kažu mi: "Gledajte filmove, čitajte, pišite, slikajte ...", to ne želim sada znati. Ta su zanimanja dobra da me uravnoteže kad radim, a sada me ništa od toga ne čini sretnim. Želim trenirati, želim igrati i stvarno, stvarno, stvarno, stvarno, želim da svi koji pate budu dobro i da se vrate svojim porodicama. Nadam se da vlade različitih zemalja svijeta nikada neće zaboraviti da je budućnost čovječanstva u rukama ovih ljudi koji, suočeni s ovom pandemijom, nedostatkom cjepiva ili lijeka, neumorno rade na spašavanju života. Ne mogu pronaći riječi kojima bih opisao svoje divljenje i ogromnu zahvalnost.Tamo u kutu gdje sam se rodio, Trás-os-Montes, uvijek se govorilo - hvala".

Promo

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Oglasi

Najnovije vijesti