Sila prirode i njeno čudo: Znate li kako je Žiga Jelar izveo let o kojem priča sportski svijet?

Jedan trenutak je bio presudan

Sila prirode i njeno čudo: Znate li kako je Žiga Jelar izveo let o kojem priča sportski svijet?

H. Zilić

Završen je prvi vikend u Svjetskom kupu u ski letovima koji je bio održan u austrijskom Kulmu. Pored dvostruke pobjede Halvora Egnera Graneruda iz Norveške, slavu je nekako pokupio slovenski takmičar Žiga Jelar.

Jelar je na treningu skočio, tačnije letio, nevjerovatnih 247.5 metara, kažemo nevjerovatnih jer je Kulm treća letaonica u svijet iza Vikersunda i Planice.

E sada, dolazimo do pitanja, kako je Jelar to izveo?

U ski letovima, tačnije i ski skokovima, postoje dva ključna parametra, a to je visina kapije na zaletištu i udari vjetra prilikom leta.

Ako je vjetar sa bočnih strana, postoji opasnost po takmičare da ih vjetar ranije ne prisli na doskok, pa treneri dobro paze kada će dati znak svom takmičaru da se spusti niz most.

Oglasi

Kulm ima najmanji nagib od svih letaonica tako da takmičari manje lete i od Vikersunda i Planice. Na pomenutim letaonicama je K tačka na 200 metara, ali veličine letaonica se razlikuju zbog nagiba. U Kulmu je veličina letaonice na 230, na Planici na 235 , a u Vikersundu na 240 metara.

Međutim, da vam objasnimo šta je tačno prouzorkovalo nevjerovatan let Jelara na letaonici u Kulmu.

Prilikom odraza sa mosta takmičare očekuje deset stepenika na kojima su udari vjetra. Prva tri stepenika su bočni udari i kako bi se to smanjilo većina letaonica ima u prvoj trećini doskočišta zaštitnu mrežu sa strane.

Opis nije dostupan.

Ako prva tri stepenika bočnog vjetra imaju stanje mirovanja to omogućuje takmičaru mirnu pripremu za kontrolu leta. Ako je bočni vjetar baš jak nema dozvolu da se spusti sa zaletišta.

Oglasi

Dolazimo do četvrtog i petog stepenika udara vjetra. U tim pozicijama na polovini doskočišta takmičari preuzimaju kontrolu svog leta. Ako vjetar ide u leđa teže im je uhvatiti dobru dužinu, ako ide u prsa onda nemaju problem da izvuku koji metar više.

Opis nije dostupan.

Kod pomenutog Jelara desio se drugi direktni udar vjetra u prsa na stepeniku broj 6., sličan kakav smo vidjeli u Vikersundu 2016. godine kod ruskog predstavnika Dimitriya Vassileva.

Jelar je imao miran izlaz bez bočnog vjetra, miran let, a oko 150-160 metara dobio je direktan udar u prsa od 9.7 što mu je omogućio još jači zračni jastuk, tako da je Jelar umjesto na 160 metara, kontrolu leta dobio na 200-205 metara što mu je omogućilo da izvuče daljinu dužu za 25 do 30 metara, dakle po početnim uslovima kakve je imao Jelar, da nije bilo sile prirode aterirao bi na 217-220 metara.

Takav udar je imao pomenuti Vassilev u Vikersundu 2015. godine, aterirao je na 254.5 metara, ali pao je prilikom doskoka, tačnije dirao snijeg pa rezultat nije priznat.

Oglasi

Akutelni svjetski rekorder je Stefan Kraft koji je u Vikersundu 2017. godine aterirao na 253.5 metara.

Dakle da je Žiga Jelar sličan udar vjetra imao na Planici ili Vikersundu mogli smo vidjeti i prvi let u historiji preko 255 metara.

Naravno svaki metar iznad veličine letaonice teži je za doskok, gubi se kosa podloga i telemark je skoro nemoguće uhvatiti, a telemark uvijek donosi za tri do četiri boda bolje ocjene takmičarima.

Vjetar je jako bitan segmenat i od njega dosta zavisi da li će takmičar imati miran let ili će kormilariti rukama što na kraju utiče na ocjene žirija.

Udari vjetra u prsa su dva bočna i jedan direktni. Većinom jedan bočni vjetar bude jači što omogućuje takmičaru da lovi duže daljine, ali tada idu bodovi u minus. Rijetko, rijetko se desi da bude direktan vjetar u prsa koji omogućava dodatni zračni jastuk. Također imaju i udari vjetra u leđa na stepenicima 4.,5. i 6. što skakačima smanjuje dužinu, ali dobiju kompezaciju kroz plus poene, zavisi od jačine udara vjetra.

Jako je bitno i zaletište zbog brzine na mostu. Veća brzina omogućava jači odraz i izlaz i odmah 10 do 20 metara više u startu leta.

Kulm po tom pitanju ima najmanji nagib i najviše kapije, nakon njega Planica, a zatim Vikserund koji ima najveći nagib zato gledamo letove oko 240, 245 metara u Vikersundu vrlo često. Pored Kulma, sličnu konfiguraciju ima letaonica u Oberstodrfu, a pomenute letaonice su četiri najveće u svijetu.

Peta letaonica je u češkom Harachovu, ali još nije imala potrebne konfiguracije prema novim standardima FIS-a.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Oglasi