Kako košarka mijenja ekonomiju domaćina - Eurobasket 2022 vs. Eurobasket 2025

Mega-turnir 2022: rekordnih 270 miliona eura

Eurobasket 2022 održan je u četiri zemlje – Njemačkoj, Italiji, Češkoj i Gruziji – a završnica je održana u Berlinu. Prema FIBA Impact Reportu, turnir je ostvario ukupni ekonomski učinak od 270 miliona eura od čega je:

227 miliona eura dolazilo iz direktne potrošnje posjetitelja i organizatora, 39 miliona eura predstavljala vrijednost medijskog emitovanja, još 4 miliona eura procijenjeno kroz društvene efekte – poput promocije košarke i volonterskog angažmana.

Berlin je tada imao najveću korist, bilježeći ogroman rast u turizmu i ugostiteljstvu. Eurobasket 2022 ostao je primjer kako “veliki domaćini” izvlače maksimum iz velikih sportskih događaja.

Eurobasket 2025: pametna ulaganja, manji domaćini

Naredni turnir ponovo ima četiri domaćina – Poljsku (Katowice), Finsku (Tampere), Latviju (Riga) i Kipar (Limassol). No, ovoga puta naglasak je na manjim i srednjim tržištima, pa su i brojke drugačije i one su trenutno poznate samo za Kipar i Latviju. Struktura je slijedeća:

Kipar ulaže oko 7,1 milion eura u organizaciju, a očekuje prihode od 12,2 miliona eura do 17,7 miliona eura, te se neto ekonomska korist procjenjuje se na više od 10 miliona eura. Ekonomska korist se odnosi uglavnom na turizam, ugostiteljstvo i međunarodni imidž.

Latvija, kao domaćin završnice u Rigi, očekuje pravi ekonomski bum. Prema procjenama gradskih vlasti, Eurobasket bi glavnom gradu mogao donijeti prihode oko 60 miliona eura dok su podaci o troškovima ulaganja još nepoznati

Iako su brojke manje u odnosu na prethodni turnir, važno je naglasiti da su ulaganja proporcionalno niža, a lokalni turizam i infrastruktura direktno profitiraju. Dodatno, struktura ekonomske koristi je jasna: manji domaćini ostvaruju relativno visoku dobit u odnosu na uložena sredstva.Šta to znači? Ako je 2022 godina bila dokaz da Eurobasket može funkcionirati kao “mega-turnir” s ogromnim efektima za velike metropole, onda je 2025 godina pokazatelj da i manji gradovi i države mogu izvući značajnu korist – posebno kroz turizam, promociju i globalni TV doseg od oko 300 miliona gledatelja širom svijeta.

Eurobasket, dakle, nije samo sportski spektakl. On je i ekonomski motor, ali i alat za izgradnju imidža zemalja koje se odluče stati na košarkašku mapu Evrope. Poznato je da zemlja domaćin profitira od Eurobasketa na više različitih nivoa – direktno i indirektno. Najveći eonomski efekti za zemlju domaćina Eurobasketa uglavnom se odražavaju kroz turizam i potrošnju navijača obzirom na dolazak desetina hiljada stranih navijača donosi prihod hotelima, restoranima, barovima, transportnim kompanijama i malim biznisima.

Procjene govore da svaki strani posjetilac tokom turnira potroši 400–600 eura. Slijedeći najveći uticaj je na infrastrukturu i lokalnu privredu jer obnova ili modernizacija dvorana, hotela i transporta stvara dugoročne koristi a lokalni dobavljači i građevinski sektor dobijaju poslove vezane za organizaciju događaja. Eurobasket okuplja globalnu publiku (prenos u preko 150 zemalja) pa brend domaćina se jača kroz sportsku promociju, što kasnije povećava turistički promet i investicije.

Na kraju ne treba žuriti sa zaključcima nego se upitati da li je Eurobasket više investicija u gradove i promociju nego isključiva prilika za profit?