Prije 36 godina Sarajevo je postalo centar svijeta

Za Olimpijadu u Sarajevo je sve bilo spremno dugo prije njenog zvaničnog početka. Izgrađene su dvorane Skenderija i Zetra, rekonstruisan stadion Koševo, izgrađena i sređena sportska borilišta na planinama oko Sarajeva, ali snijega nije bilo nigdje.

A onda je u noći sa sedmog na osmi februara snijeg počeo padati "kao naručen". Napadao je "olimpijski" snijeg, a osmog februara je olimpijski plamen na stadionu Koševo zapalila klizačica Sanda Dubravčić.

Od osmog do 19. februara, 1272 sportista iz 49 svjetskih zemalja se "pod budnim okom" maskote Vučka nadmetalo za medalje, a kada je Olimpijada konačno završena i kada su se sabrali utisci zaljučak je bio jasan - Zimske olimpijske igre u Sarajevu bile su jedne od najbolje organizovanih ikada, a svi koji su kao sportisti, organizatori ili gledatelji imali priliku boraviti te 1984. u glavnom gradu naše države govoriće godinama nakon Olimpijade o fenomenalnoj atmosferi koja je pratila sva dešavanja.

Najviše medalja na Olimpijadi u Sarajevo osvojio je Sovjetski Savez - 25, dok je najviše zlatnih medalja otišlo u Istočnu Njemačku, devet (ukupno 24).

Jedinu medalju na Zimskim olimpijskim igrama za tadašnju Jugoslaviju osvojio je Slovenac Jure Franko koji je u veleslalomu došao do srebra.

Ostaće zauvijek upamćeno da su februara 1984. godine Sarajelije "zavoljele Jureka više od bureka"...