Je li povećanje broja igrača "zaštićenog godišta" spas za bh. fudbal

Pitali smo premijerligaške trenere

Je li povećanje broja igrača "zaštićenog godišta" spas za bh. fudbal

S. Mlaćo

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati na Mundijal, a osim novog posrtanja Zmajeva još više zabrinjava stanje u klupskom fudbalu. Bez dobrog klupskog fudbala neće biti ni igrača za reprezentaciju i toga konačno svi moraju biti svjesni. Sve manje je Bosanaca i Hercegovaca koji fudbalsku abecedu uče van granica naše zemlje, a s obzirom da bh. klubovi ne vjeruju previše mladima sve je manje i fudbalera koji kucaju na vrata A tima.

Šta i kako uraditi da se stanje u bh. fudbalu općenito poravi pitanje je na koje je teško dati odgovor, a SportSport.ba je postavio pitanje za nekoliko premijerligaških trenera: Da li bi povećanje broja igrača "zaštićenog godišta" u Premijer ligi donijelo boljitak za bh. fudbal?

"Iz iskustva znam da to ne može donijeti neki boljitak. Nijemci su to pokušali, čini mi se da su jedno vrijeme morali imati čak jednog mlađeg igrača stalno na terenu, ali su brzo odustali od toga. Mladi igrač mora sam sebi otvarati prostor i siguran sam da nema trenera koji neće pružiti priliku kvalitetnom igraču. Treba se mnogo kvalitetnije raditi u omladinskim selekcijama i tu leži veliki problem. Možda bi najbolje riješenje bilo stvaranje drugih timova koje bi činili igrači koji izlaze iz juniora i koji bi tako mogli ostati u svom klubu, a ne ići po posudbama gdje im minutaža nije zagarantovana. Bh. fudbal se može zaštititi smanjivanjem broja stranaca i mislim da je to dobro rješenje", kazao je Slavko Petrović, šef struke FK Sloboda. 

Zanimljiv komentar dao je trener GOŠK iz Gabele Slaven Musa koji se vodio primjerom iz Prve lige FBiH, gdje klubovi nerijetko "varaju" sa mladim igračima.                                                                                                   

"To je mač sa dvije oštrice. Imamo to u Prvoj ligi FBiH, ali bude izmjena u prvoj minuti meča. Bilo bi poželjno da šest igrača bude u zapisniku, ali da jedan ili dva budu u igri od prve minute. Ovdje moraju biti u Premijer ligi u zapisniku tri, te mislim da svaki klub to može. GOŠK se bori za opstanak, ali svaku uakmicu ima dva takva igrača u prvih 90. Mislim da je to dobra ideja, ali da se ne dolazi do situacija kao u Prvoj ligi FBiH. Npr. da moraju četiri do 21 godine biti u prvih 11 ili  jedan ili dva, a da izmjene njihove također budu igrači do 21 godine", kazao je trener GOŠK-a Slaven Musa.

Šef struke FK Sarajevo Husref Musemić kaže da problem bh. nogometa ne leži u tome koliko će klubovi na terenu imati mladih igrača. Musemić smatra da je gorući problem infrastruktura i da se moramo posvetiti riješavanju tog problema.

"Smatram da moramo prvo napraviti infrastrukturu, pa tek onda da radimo dalje. Ne možemo kupiti namještaj, a da nemamo kuće. Isto tako, moramo napraviti terene, da mlađi igrači mogu igrati. Moramo rješiti osnovne stvari za bh. fudbal, pa ići dalje. Šta znam znači brojka, bilo tri, šest ili devet, ako ta djeca nemaju gdje igrati? Pa pogledajte kako je izgledao teren za vikend, a mi se sada bavimo glupostima. Trebamo prvo napraviti terene, pa sve dalje što treba. Ljudi u 21. vijeku za rođendan odu na mjesec, a gdje nama u igraju djeca? Ne pričam samo o prvom timu. Gdje nama igraju pioniri, kadeti, juniori, pa na kraju i igrači prvog tima? Je li znate kakve su to “livade”? Kako je možete očekivati da se u takvim ligama napravi igrač, koji treba kasnije da nosi igru u nekom seniorskom timu. Dakle, treba nam sistemsko rješenje, a ne da preskačemo. Kvalitetni tereni za pionire, kadete, juniore i prvi tim su osnovno što treba, a nakon toga nek bude i 10 igrača do 21. godine što se mene tiče.” 

Edis Mulalić, nekadašnji trener sarajevskog Željezničara, danas šef struke Mladosti Doboj Kakanj smatra da je u omladinskim pogonima problem oni od kojih mladi igrači trebaju da nešto nauče.

"Kad pogledate ko sve radi u omladinskim kategortijama i šta se sve radi, sve će vam biti jasno. Mi kao reprezentacija molimo Boga da nađemo nekog u Švedskoj kome je nana porijeklom iz Kaknja, pa da se obradujemo. Imao sam prije pet godina priliku obići baš Belgiju kompletnu i vidjeti kako se tamo radi. Anderlecht, Brugge, Cercle Brugge i Standard Liege. Oni su ovu sada generaciju počeli stvarati, odnosno najbitniji im je bio period od 12. do 15. godine. To je sistem, plan, toga kod nas nema", priča Mulalić.

Na naš upit da li bi povećani broj mladih igrača u rosterima prvih timova mogao doprinijeti boljitku kaže:

Potražite više informacija na temu Premijer liga BiH:

"Ma neće ti bolan niko staviti više od tri mlada igrača u ekipu, boje se ljudi za svoju guzicu. A i nemaš ti mnogo takvih da su ultra kvalitetni, izgubi se već dotad kvalitet. Moglo bi rješenje biti stvaranje B timova. Ovaj Željin je napravljen na ideju Bakira Šerbe i mene. Pa onda subotu recimo igra prvi tim, u nedjelju odmah drugi...tako bi se zadržalo barem malo nečega što vrijedi, ali mislim da je ključ i za klubove i za reprezentaciju više stručnosti u omladinskim školama, pogotovo u tom prelomnom, pubertetskom periodu".

Na ovo pitanje zatražili smo odgovor i šefa struke FK Željezničar Admira Adžema, no iz press službe tima sa Grbavice su kratko odgovorili da ne mogu odgovoriti na naš zahtjev.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Oglasi