"Naš je cijeli svijet u bordo obojen"

FK Sarajevo slavi 65 godina postojanja

"Naš je cijeli svijet u bordo obojen"

O. Lekić

24. oktobra 1946. osnovan je jedan od najvećih i najuspješnijih fudbalskih klubova u našoj državi, cijenjen klub i rado viđen gost i van granica naše zemlje...

Put ka vrhu...

Fudbalski klub Sarajevo, osnovan je 24. oktobra 1946. g. Prvo se zvao "Sportsko društvo Torpedo", koji je nastao spajanjem dva sportska društva, Slobode i Udarnika. Klub je osnovan na inicijativu tadašnjih, najuglednijih, predstavnika političkog i javnog života, u cilju jačanja kvalitetnog sporta u gradu Sarajevu.  Godine  1947. je dobio današnje ime, a već u sezoni 1947/48 takmiči se u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije. Od 1958. je stabilan prvoligaški klub, a 1965. godine postaje vicešamion Jugoslavije, što je do tada bio najveći uspjeh u historiji.

To je bilo vrijeme vladavine timova  tzv. "Velike četvorke", koji su se tih godina smjenjivali na šampionskom tronu. Istovremeno stasava generacija Ferhatovića, Biogradlića, Mioča, Šehovića, Fazlagića, Vujovića, Mušovića, Prljače, Musemića, Antića, Prodanovića, Muzurovića ... i predvođeni Mehom Brozovićem u sezoni 1966/67., osvaja fudbalski šampionat Jugoslavije. Bila je to prva titula u fudbalu jedne ekipe iz BiH i najveći uspjeh FK Sarajevo od osnivanja kluba. Jedan Vahidn Musemić je najbolji centarfor Evrope, Mirsad Fazlagić među najboljim bekovima Starog kontinenta i kapiten reprezentacije, a Sarajevo nije više fudbalska provincija.  Uz to, Sarajevo ostvaruje plasman u finale Kupa Maršala Tita, ali tu, uz dosta mutnih radnji, rezultatom 2:1 gubi od Hajduka u utakmici koja se igrala u Splitu. Nakon toga Sarajevo ostvaruje plasman među 16 najboljih europskih timova u Kupu evropskih šampiona, ali tamo je eliminisano od strane čuvenog engleskog Manchester Uniteda, koji je zanimljivo nakon izbacivanja Sarajeva (0:0 i 2:1) otišao do samog kraja i postao prvak Evrope za tu sezonu.

Sedamdeste su bile manje uspješne, a najznačajniji rezultati su osvajanje jednog šestog i dva sedma mjesta, te plasman u četvrfinale Kupa u sezoni 1976/77. Jedina svijetla tačka jeste, što je u tom periodu u pravog igrača stasao Safet Sušić. Nakon što je još 1974. godine kao 18-godišnjak došao u klub, u sezoni 1978/79 Safet Sušić, najbolji bh. igrač svih vremena sa svoje 24 godine pokazuje da je sazreo u jednog od najboljih igrača Lige.

Sa Sušićem na vrhuncu Sarajevo ulazi u novi blistavi period svoje historije, koji je ovaj put trajao punih 7 godina. U već pomenutoj sezoni, 1978/79 Sušić sa 15 golova predvodi Sarajevo u osvajanju 4. mjesta na tabeli, a za sebe zarađuje titulu najboljeg igrača Lige za tu sezonu. Iduće godine, Sušić zabija dva gola više nego lani, ukupno 17 i tako ponovno osvaja titulu najboljeg igrača Lige, ali ovaj put i najboljeg strijelca. I Sarajevo se penje za dva mjesta na tabeli i osvaja svoju drugu titulu viceprvaka Jugoslavije, nakon propuštenog naslova jesenjeg prvaka, te ostvaruje plasman u polufinale Kupa i ispada nakon jedanaesteraca od Crvene Zvezde. Nakon manjeg pada, u sezoni 1980/81 (13. mjesto), koja će ipak ostati upamćena po susretima u Kupu UEFA sa njemačkim HSV-om (2:4 i 3:3), Sarajevo u sezoni 1981/82 ponovno osvaja 4. mjesto, a iduće godine, iako ne baš uspješni u prvenstvu (11. mjesto), Sarajevo ipak ostvaruje uspjehe u drugim takmičenjima. Nakon izbacivanja Slavije i Korvinula, Sarajevo ostvaruje plasman u 1/8 finala Kupa UEFA, gdje je eliminisano od beligjskog Anderlechta (1:6 i 1:0), a u Kupu dolazi do svog drugog finala, ali i ponovno se na putu do, kako su ga novinari zvali, "Najdražeg trofeja" ispriječio hrvatski klub. Samo što je sada bio zagrebački Dinamo, koji je predvođen Ćirom Blaževićem sa klupe slavio sa 3:2 i osvojio Kup.

Sljedeće sezone, Sarajevo osvaja 9. mjesto na tabeli, te ostvaruje plasman u četvrtfinale Kupa. U tom periodu, na Koševu se stvara nova šampionska generacija, koju predvode Pašić, Hadžibegić, Musemić,Radeljaš, Janjoš... i koja pod vodstvom legendi sa Koševa, Boška Antića i Mirsada Fazlagića, kruniše sve uspjese ostvarene na tri fronta (Liga, Kup, Kup UEFA) u prethodnih 6 sezona (79-84) drugom šampionskom titulom, osvojenom u sezoni 1984/85,  sa 4 boda prednosti ispred splitskog Hajduka. Tako je Sarajevo postalo prvi tim izvan velike četvorke sa dvije titule prvaka Jugoslavije. Nakon toga, sve do raspada bivše države Sarajevo je igralo tek epizodnu ulogu u domaćem prvenstvu. U idućih 7 sezona samo je jednom uspjelo završiti među prvih 10 klubova, a i u Kupu osim četvrtfinala u sezoni 1987/88, nije napravljen nikakav veći uspjeh. Iz perioda prije agresije na našu zemlju ostaće još jedino upamćena činjenica, da je FSJ u sezoni 1990/91 nakon što je Liga pune 22 godine brojala 18 klubova, zbog Sarajeva proširio na 19, što je dovoljno govorilo o tome koliko je Sarajevo bilo važan faktor jugoslavenskog fudbala.

FK Sarajevo danas....


U poslijeratnom periodu, bordo tim je dva puta bio šampion države,  u sezoni 1998/99 i 2006/07,  uz čak četiri druga mjesta,  dok je Kup BiH osvajao u četiri navrata; 1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05, a poraženi su u dva finala, 1998/99 i  2000/01.  Pobjednici Superkupa BiH, bili su u sezoni 1996/97. U posljednjih 5 godina Sarajevo je napravilo dosta dobrih rezultata na Europskoj sceni. Prije svega treba podsjetiti na remi u Istanbulu sa Bešiktašomm, zatim pobjede protiv češke Sigme, Rapida iz Bukurešta, Genka. Dva puta je nastupalo u 1. kolu Kupa UEFA, te jednom u trećem pretkolu Lige prvaka, što predstavlja najveći uspjeh nekog bh. tima u poslijeratnim nastupima na Euro-sceni. Sarajevo u sezoni 2009/10 došlo do četvrtog pretkola Evropske lige, prethodno izbacivši slovački Spartak, te švedski Helsingborg, dok je za prolazak rumunskog Cluja i plasman u grupnu fazu Evropske lige, Sarajevu nedostajao jedan pogodak. Ove sezone su uspješno prošli prvo kolo, izbacivši švedski Orebro, ali je Sparta Prag bila prevelik zalogaj za Sarajevo i tu je bio kraj evropskim ambicijama tima sa Koševa.

Obilježavanje godišnjice

U sklopu obilježavanja 65 godina Fudbalskog kluba Sarajevo, delegacija FK Sarajevo u sastavu Ibrahim Biogradlić, Adnan Adi Džemidžić, Maid Delić, Fuad Muzurović, Refik Muftić, Avdo Salihbegović, Edis Kusturica i Hajrudin Kapetanović, posjetila je mjesta gdje su ukopane historijske ličnosti FK Sarajeva, igrače, navijače te rukovodioce kluba. Ovo je prvi put nakon rata u BiH da zvaničnici kluba posjete grobove/mezarja velikana ovog kluba. Počast se odala i tragično preminulom navijaču Sarajeva, Vedranu Puljiću, čije ubistvo još nije rasvijetljeno a počinioc je na slobodi.Veliki jubilej FK Sarajeva, obilježen je svečanom akademijom, večeras (19 sati), na Termalnoj rivijeri Ilidža. Tokom proslave i oficijelnog dijela programa, u ime domaćina, prisutnima su se obratili predsjednik Upravnog odbora FK Sarajevo, Amir Rizvanović i generalni direktor kluba, Dino Selimović, kao i prvotimici Sarajeva iz svih šampionskih generacija. Na proslavu su, osim eminentnih zvanica iz svijeta sporta i javnog života, pozvani i svi oni, koji su obilježili rad bordo tima u proteklih 65 godina. Uskoro bi trebao biti otvoren  i FK Sarajevo Fan shop, prvi, takve vrste u našoj državi.

SRETAN ROĐENDAN SARAJEVO !


Uspjesi:

Šampioni: 1966/67, 1984/85, 1998/99, 2006/07
Vicešampioni: 1964/65, 1979/80, 1994, 1996/97, 1997/98, 2005/06

Kup BiH: 1996/97, 1997/98, 2001/02, 2004/05
Finalist Kupa: 1966/67, 1982/83, 1998/99, 2000/01

Superkup BiH: 1996/97
Finalist Superkupa: 1997/98, 1998/99

Najveći uspjesi na Euro-sceni prije rata:
- 1/8 finala Kupa Šampiona (1967/68)
- 1/8 finala Kupa UEFA (1982/3)

Najveći uspjesi na Euro-sceni poslije rata:
- 1. kolo Kupa UEFA (2002/03, 2007/08)
- 3. pretkolo Lige Prvaka (2007/08)
- 4. pretkolo Evropske lige (2009/10)

Zaprati FK Sarajevo, dodaj ga u MOJE TEME i ne propusti nijednu bitnu informaciju iz svog kluba. Klikni:
FK Sarajevo Moje Teme
Ovaj ili neki drugi klub možeš dodati ili ukloniti sa liste klubova koje pratiš na stranici MOJI KLUBOVI. Lige koje pratiš uredi na stranici MOJE LIGE

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.