Svjetsko prvenstvo je stiglo do kraja. Ostala je utakmica koja će dati odgovor na pitanje ko je novi svjetski prvak? Jer Španija je porazom u polufinalu morala sići sa trona u Dohi. U finalu danas gledamo Francusku i Katar. Očekivano i neočekivano.
Jer od 1991. godine kada se Francuska pojavila na velikoj sceni, niti jedno veliko takmičenje nije prošlo da Francuska nije bila u uskom krugu favorita. Bez obzira u kojem sastavu, sa povredama ili bez. Francuzi su tu i još traju. I kada ih čovjek gleda, pogotovo Omeyera, Narcissea, Onestu na klupi koji ima pojačanje u Dinartu, jedino što se možete upitati, jeste odakle tolika volja, motiv, želja za dokazivanjem, jer su oni osvojili što mogli i to ne jednom. A opet, polako ali sigurno tu je već Luka Karabatić, Anić, Mahe, Nyokas.
Nisu stvarali dramu nakon nule kontra Islanda, dobili su Švedsku za prvo mjesto, a onda su odradili posao do polufinala. I u polufinalu su još jednom pokazali snagu, srušili su svjetske prvake. Realno, Francuzi su na ovom prvenstvu ponudili više od bilo kojeg protivnika protiv kojeg je igrao Katar. Francuska jeste favorit, ali Katar je tu suprotno svim prognozama u finalu. Katar je napravio što niti jedna reprezentacija van Evrope nije na svjetskim prvenstvima. Znali smo imati i Egipat u polufinalu i dobar Tunis i Južnu Koreju u finalu Olimpijade 1988. godine, ali Katar je napravio najviše.
"Ne smijemo dozvoliti da u posljednjih deset minuta imamo egal. Katar je vrlo komplikovana selekcija. Oni su se podigli jako visoko, igraju kući, stigli su do finala. Sada su u oblacima, mi ih želimo spustiti dolje" kaže iskusni Onesta.
Katar je na ovom prvenstvu pokazao koliko je sport na žalost postao biznis. Na radost jednih, na žalost drugih. Koliko god to ne žele priznati reprezentativci Katara, mislimo na one koji su prihvatili ponudu saveza. Baš kao što treba priznati da je Rivera napravio odličan posao. Sklopio je ekipu koja ne igra brzo i u kojoj realno ako isključimo golmana Šarića koji je na golu, nema ekstra zvijezde poput recimo jednog Karabatića, Duvnjaka, Hansena, ali zato imaju kolektiv, prije svega disciplinu u igri. Kao malo koja reprezentacija koja na golu imao odlične golmane, prije svega Šarića. Nema lopti pod svaku cijenu u kontri, krila ne troše previše lopti, sa vanjskih linija se ne forsira. A opet slome svoje protivnike, malo uz pomoć publike, malo uz pomoć sudija i evo ih u finalu.
Rivera je prije dvije godine razbio Dansku, sada ima priliku postati prvi selektor koji je dva puta zaredom bio svjetski prvak i to sa dvije različite selekcije, a to nije mala stvar.
"Da je neko slučajno spomenuo kada sam potpisivao ugovor da ću sa ovom reprezentacijom igrati finale, rekao bih mu da se šali.Radili smo jako naporno puno mjeseci i ponosan sam na ove momke. Naša najveća prednost u odnosu na ostale jest što smo stalno zajedno i mogli smo trenirati" tvrdi Rivera koji u timu ima pored odličnih golmana, dobrog Mabrouka u odbrani, neugodne u napadu Markovića i Capotea, tvrdi na crti Vidala Fernandeza. I Francuza Roine koji će igrati protiv svojih Francuza.
"Kada sam počeo igrati rukomet nisam ni sanjao da bi nešto ovako mogao doživjeti. Ljudi kažu da smo legija stranica, ali kada vidite neke igrače koji plaču nakon pobjede u svlačionici od sreće onda vas takve stvari zabole. Ja dobro znam koliko će biti teško danas igrati, ali ovo je jedna utakmica. Ko zna? upitao se
Roine.
Promo
U novoj opremi do novih uspjeha
Za fudbal i futsal: Mozzart uz KMF Derventa i FK Radnički Zvornik
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora/ica, a ne nužno i stavove portala SportSport.ba te portal ne može i neće odgovarati za sadržaj tih kometara. Komentari koji sadrže vrijeđanja, psovanja i vulgaran riječnik mogu biti uklonjeni bez najave i objašnjenja, ali to ne obavezuje SportSport.ba da obriše sve komentare koji krše pravila. Čitanjem prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.
